Svjetska financijska tržišta u ponedjeljak su zabilježila snažan pad nakon novog vala napetosti između Irana i Izraela te oštrog pada tehnoloških dionica. Istodobno je cijena nafte ponovno skočila prema granici od 100 dolara po barelu, što dodatno povećava strah od novog vala inflacije.
Najveći udar pretrpjela su azijska tržišta. Južnokorejski indeks Kospi potonuo je 8,3 posto, zbog čega je trgovanje privremeno bilo zaustavljeno kako bi se spriječila panična prodaja. Japanski Nikkei izgubio je 3,8 posto vrijednosti, dok su i ostale vodeće azijske burze dan završile u minusu.
Posebno su pogođene tehnološke kompanije. Dionice Samsunga pale su 10 posto, a veliki gubici zabilježeni su i kod proizvođača čipova SK Hynix i TSMC.
Analitičari upozoravaju da investitori sve više preispituju jesu li golema ulaganja u umjetnu inteligenciju dovela do precijenjenih vrijednosti tehnoloških kompanija. Nakon višemjesečnog rasta, dio ulagača počeo je povlačiti kapital iz tehnološkog sektora i preusmjeravati ga prema sigurnijim ulaganjima.
Dodatni pritisak na tržišta stvorio je novi val sukoba na Bliskom istoku. Iran i Izrael ponovno su razmijenili udare unatoč primirju koje je uz američko posredovanje dogovoreno u travnju.
Posljedica je bio novi skok cijena energenata. Cijena nafte Brent porasla je na više od 97 dolara po barelu, dok je američka nafta premašila 94 dolara.
Tržišta posebno zabrinjava mogućnost ugrožavanja prometa kroz Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih svjetskih energetskih koridora kroz koji prolazi velik dio globalne trgovine naftom i plinom.
Europske burze također su otvorile u negativnom teritoriju, iako su gubici bili znatno manji nego u Aziji. Njemački DAX pao je gotovo jedan posto, dok je londonski FTSE 100 zabilježio blaži pad.
Najveći strah investitora trenutačno nije samo rat na Bliskom istoku, nego mogućnost da rast cijena energenata ponovno potakne inflaciju. To bi moglo natjerati središnje banke da zadrže visoke kamatne stope dulje nego što se očekivalo, što bi dodatno usporilo gospodarski rast.
Ako se sukob Irana i Izraela nastavi širiti, posljedice neće osjetiti samo financijska tržišta. Više cijene nafte vrlo brzo mogle bi se preliti na cijene goriva, prijevoza i hrane, što bi dodatno opteretilo građane diljem svijeta.
