Ministar gospodarstva Ante Šušnjar sudjelovao je u Luxembourgu na sastanku Vijeća za energetiku Europske unije, gdje su države članice raspravljale o energetskoj sigurnosti, ulaganjima u infrastrukturu, pripremama za zimu i budućoj ulozi nuklearne energije.
Energetika je posljednjih godina postala jedno od ključnih sigurnosnih pitanja Europe. Cijena struje i plina, stabilnost opskrbe, ovisnost o ruskim fosilnim gorivima i brzina ulaganja u nove tehnologije izravno utječu na građane, gospodarstvo i konkurentnost država članica.
Hrvatska je u Luxembourgu podržala modernizaciju europske energetske mreže, uz naglasak na brže ulaganje u prekograničnu infrastrukturu, jednostavnije postupke izdavanja dozvola i jače povezivanje država članica. Poruka je jasna: bez snažne i otporne mreže nema ni sigurne opskrbe ni ozbiljne energetske tranzicije.
Na marginama sastanka održan je i sastanak Nuklearnog saveza, na kojem se razgovaralo o europskoj energetskoj politici nakon 2030. godine. Hrvatska pritom podupire tehnološki neutralan pristup, što znači da uz obnovljive izvore važnu ulogu vidi i u nuklearnoj energiji.
Takav pristup posebno je važan za države koje žele smanjiti emisije, ali istodobno zadržati stabilan elektroenergetski sustav i prihvatljive cijene energije. Hrvatska je donošenjem Zakona o uporabi nuklearne energije u civilne svrhe već stvorila zakonodavni okvir za odgovorno razmatranje budućeg razvoja nuklearne energetike.
U Luxembourgu je potpisan i Tripartitni sporazum o skladištenju energije. Riječ je o području koje će biti sve važnije jer rast obnovljivih izvora traži sustave koji mogu čuvati energiju i osigurati stabilnost mreže kada proizvodnja nije stalna.
Na marginama Vijeća održani su i razgovori s mađarskom stranom o energetskoj sigurnosti, prekograničnoj infrastrukturi, regionalnim naftnim i plinskim projektima te pitanjima INA-e i MOL-a. S europskim povjerenikom za energetiku razgovaralo se o CESEC-u, ulaganjima i novim energetskim tehnologijama.
Za Hrvatsku je ovo pitanje dugoročne sigurnosti. Energetska politika više nije samo tehnička tema, nego pitanje cijene života, gospodarske snage i sposobnosti države da u kriznim vremenima ne ovisi o tuđim političkim odlukama.
