Hrvatska obrtnička komora dodijelila je najviša priznanja istaknutim obrtnicima, ljudima koji svakodnevno stvaraju novu vrijednost, zapošljavaju radnike, obrazuju mlade i čuvaju zanimanja bez kojih nema stabilnog gospodarstva.
Svečana Akademija HOK-a okupila je predstavnike državnih institucija, gospodarstva i komorskog sustava, a domaćin je bio predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.
Na svečanosti su bili i izaslanik predsjednika Vlade Tomislav Ćorić, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Ivica Mesić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić te državni tajnik Ministarstva gospodarstva Ivo Milatić.
Kratohvil je poručio kako obrtništvo danas predstavlja jednu od najstabilnijih sastavnica hrvatskog gospodarstva. Iza te ocjene ne stoje samo brojke, nego konkretni ljudi, obiteljske radionice, majstori, naučnici i poduzetnici koji iz godine u godinu opstaju na tržištu unatoč manjku radne snage, visokim troškovima i sve zahtjevnijim uvjetima poslovanja.
Najviša priznanja dodijeljena su obrtnicima koji su se istaknuli dugogodišnjim radom, kvalitetom, prijenosom znanja i doprinosom razvoju svojih sredina. Riječ je o ljudima čiji se uspjeh često ne vidi u velikim političkim govorima, ali se svakodnevno vidi u pekarnicama, radionicama, servisima, salonima, obrtima i malim proizvodnjama diljem Hrvatske.
Obrtništvo je jedan od rijetkih dijelova gospodarstva koji istodobno čuva tradiciju i odgovara na potrebe suvremenog tržišta. Ono povezuje rad, znanje, odgovornost i osobni rizik. Obrtnik ne živi od velikih sustava ni od javnih natječaja, nego od vlastitog imena, kvalitete posla i povjerenja kupaca.
Upravo zato priznanja najboljim obrtnicima imaju šire značenje od svečane dodjele. Hrvatska se godinama suočava s nedostatkom majstora, padom interesa za strukovna zanimanja i prevelikim oslanjanjem na uvoz radne snage. Ako želi snažno i samostalnije gospodarstvo, država mora puno ozbiljnije štititi ljude koji proizvode, popravljaju, stvaraju i zapošljavaju. Obrtnici nisu ostatak prošlosti, nego jedan od najvažnijih odgovora na pitanje kako Hrvatska može sačuvati rad, znanje i gospodarsku otpornost u vremenu sve većih promjena.
