Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama objavila je privremene liste prvenstva za Program priuštivog najma, a od 1.315 zahtjeva najmoprimaca odobreno ih je 1.098, dok je dostupnih stanova zasad višestruko manje.
Javni poziv za najmoprimce trajao je od 15. travnja do 15. svibnja. Red prvenstva određen je prema bodovima, a gledali su se prihodi kućanstva, broj članova obitelji, broj djece, dob, stručna sprema, invaliditet, prebivalište i potreba lokalne zajednice za deficitarnim zanimanjima.
U slučaju istog broja bodova prednost su mogli ostvariti hrvatski branitelji, djeca branitelja, članovi obitelji poginulih ili nestalih hrvatskih branitelja i druge skupine povezane s Domovinskim ratom.
Odbijena su 202 zahtjeva. Najviše ih je otpalo jer podnositelji nisu u roku dostavili dopunu dokumentacije, njih 104. Još 76 zahtjeva odbijeno je zbog nedovoljnih mjesečnih prihoda za plaćanje priuštive najamnine. Dio podnositelja odbijen je jer ima odgovarajuću nekretninu ili se protiv njih vodi kazneni postupak.
Podnositelji imaju osam dana za prigovor, koji se APN-u šalje isključivo elektroničkim putem. Nakon prigovora slijedi konačna lista i spajanje najmoprimaca s dostupnim stanovima.
Tu počinje najveći problem. APN trenutačno ima 275 privatnih nekretnina vlasnika koji su se javili na poziv za stanove prazne najmanje dvije godine. U program ulaze i državni stanovi, ali ih je sada dostupno samo osam, pet u Puli i tri u Zadru.
Državne nekretnine obnavljaju 329 državnih stanova u pedesetak gradova. Uređeno ih je 99, radovi traju na 42, dok se za 188 još provode projektiranje ili nabava izvođača.
Vlasnici privatnih stanova nakon potpisivanja ugovora odmah dobivaju 60 posto višegodišnje najamnine, a ostatak nakon polovice ugovorenog razdoblja. Najamnina i režije najmoprimcima ne smiju prijeći 30 posto mjesečnih prihoda kućanstva.
Program priuštivog najma pokazuje koliko je stambena kriza stvarna. Interes postoji, ljudi se prijavljuju, ali stanova nema dovoljno. Hrvatska ne može mladim obiteljima, radnicima i ljudima srednjih prihoda nuditi samo liste čekanja. Ako država želi zaustaviti iseljavanje i omogućiti normalan život od rada, mora brže aktivirati prazne stanove, obnoviti državnu imovinu i povećati ponudu. Bez krova koji se može platiti, priča o demografiji ostaje prazna politička rečenica.
