Vlada je na zatvorenom dijelu 181. sjednice usvojila preglede zakonskih i podzakonskih prijedloga kojima Hrvatska u 2026. godini preuzima pravnu stečevinu Europske unije.
Riječ je o redovitom procesu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravom Europske unije, koji obuhvaća zakonske prijedloge i podzakonske akte potrebne za provedbu europskih obveza u domaćem sustavu.
Na prvi pogled riječ je o administrativnoj temi, ali njezine posljedice često su vrlo konkretne. Preuzimanje pravne stečevine EU-a utječe na rad institucija, gospodarstvo, javne službe, zaštitu potrošača, tržišno natjecanje, okoliš, poljoprivredu, financije i brojna druga područja života.
Vlada je objavila da su cjeloviti materijali dostupni putem poveznica na zakonske i podzakonske prijedloge. Time se formalno nastavlja proces praćenja i provedbe europskih obveza, ali pravo pitanje ostaje koliko se ti propisi u Hrvatskoj donose pravodobno, jasno i bez nepotrebnog opterećenja građana i poduzetnika.
Usklađivanje s EU-om ne smije biti mehaničko prepisivanje pravila iz Bruxellesa. Hrvatska mora znati zaštititi vlastite interese unutar europskog okvira, posebno kada propisi utječu na malo gospodarstvo, poljoprivrednike, lokalne zajednice i javnu upravu.
Prečesto se događa da se europska pravila u domaćoj provedbi pretvore u dodatnu birokraciju. Tada građani i poduzetnici ne vide korist od članstva, nego nove obrasce, rokove, tumačenja i troškove.
Zato je važno da svako preuzimanje europske pravne stečevine bude jasno objašnjeno javnosti. Hrvatska treba biti pouzdana članica EU-a, ali ne smije odustati od zdravog razuma u provedbi. Europski propisi imaju smisla samo ako u stvarnom životu donose uređeniji sustav, pravednije tržište i bolju zaštitu građana, a ne samo još jedan sloj administracije.
