Tijekom 2025. godine rođeno je 32.936 djece, odnosno 361 više nego godinu ranije.
Nakon godina gotovo neprekidnog pada broja novorođenčadi, Hrvatska je prošle godine zabilježila blagi porast nataliteta. Prema podacima Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), tijekom 2025. godine rođeno je 32.936 djece, odnosno 361 više nego godinu ranije.
Iako je riječ o ohrabrujućem pomaku, stručnjaci upozoravaju da jedna godina ne znači i promjenu dugogodišnjeg demografskog trenda. Naime, u usporedbi s 2015. godinom u Hrvatskoj je prošle godine rođeno čak 4.316 djece manje, što potvrđuje da se zemlja i dalje suočava s padom nataliteta.
Podaci pokazuju i da se struktura rodilja nije značajnije promijenila. Najviše žena rodilo je u dobi između 30 i 34 godine, njih oko 35 posto, dok je gotovo 29 posto rodilja bilo u dobi od 25 do 29 godina. U hrvatskim je rodilištima prošle godine rođeno 474 para blizanaca te dva para trojki. Istodobno je zabilježeno sedam poroda djevojčica mlađih od 15 godina te osam poroda žena starijih od 50 godina.
Istodobno raste i broj legalno induciranih pobačaja
Ljetopis HZJZ-a pokazuje i da je tijekom prošle godine zabilježeno ukupno 8.563 pobačaja i prekida trudnoće. Od toga je bilo 1.759 spontanih pobačaja, 3.170 legalno induciranih pobačaja te 3.634 ostalih prekida trudnoće, među kojima su i izvanmaternične trudnoće. U odnosu na godinu prije broj legalno induciranih pobačaja povećan je za 342.
Najviše legalno induciranih pobačaja zabilježeno je u Gradu Zagrebu, a slijede Primorsko-goranska, Istarska i Zagrebačka županija. Većina zahvata obavljena je u KBC-u Zagreb, KBC-u Rijeka te u Općim bolnicama Pula i Karlovac.
Dvije brojke ne znače nužno isti trend
Iako su u istoj godini zabilježeni i blagi rast broja rođenih i porast broja legalno induciranih pobačaja, iz samih statističkih podataka nije moguće zaključiti da između ta dva trenda postoji izravna povezanost. Na broj rođenih i broj prekida trudnoće utječu različiti čimbenici, uključujući dobnu strukturu stanovništva, broj trudnoća, zdravstvene okolnosti te društvene i ekonomske prilike.
Blagi porast broja novorođenčadi svakako predstavlja pozitivan signal nakon dugogodišnjeg pada, no ukupna demografska slika Hrvatske ostaje nepovoljna. Stoga će tek podaci iz idućih nekoliko godina pokazati radi li se o početku stabilizacije nataliteta ili tek o kratkotrajnom odstupanju od dugoročnog trenda.
Demografi već godinama upozoravaju da se uspješnost populacijske politike ne može ocjenjivati prema jednoj godini podataka. Tek ako se rast broja rođenih nastavi tijekom više uzastopnih godina, moći će se govoriti o mogućem zaokretu dugogodišnjeg negativnog trenda.
