Kibernetički kriminal odavno je prerastao nacionalne granice, a upravo je međunarodna suradnja postala jedno od ključnih oružja u borbi protiv hakerskih napada, internetskih prijevara i organiziranog kriminala u digitalnom prostoru. Hrvatska je zato u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku potpisala Konvenciju UN-a protiv kibernetičkog kriminala, dokument koji bi trebao omogućiti brže i učinkovitije međunarodne istrage.
Riječ je o prvom globalnom sporazumu Ujedinjenih naroda koji uređuje suradnju država u suzbijanju kaznenih djela počinjenih uporabom informacijskih i komunikacijskih tehnologija te olakšava razmjenu elektroničkih dokaza, koji su danas presudni u velikom broju kaznenih postupaka.
Za razliku od klasičnog kriminala, kod kibernetičkih napada počinitelj može biti na jednom kontinentu, poslužitelj na drugom, a žrtva u trećoj državi. Upravo zbog toga istrage često ovise o brzini međunarodne pravne pomoći i razmjeni digitalnih podataka, što je jedan od glavnih razloga donošenja ove Konvencije.
Dokument obuhvaća kaznena djela poput neovlaštenog pristupa računalnim sustavima, nezakonitog presretanja podataka, ometanja rada informacijskih sustava i zlouporabe digitalnih uređaja. Primjenjivat će se i u istragama drugih teških kaznenih djela kada su elektronički dokazi ključni za otkrivanje počinitelja i vođenje kaznenog postupka.
Potpisivanjem Konvencije Hrvatska potvrđuje da želi biti dio zajedničkog međunarodnog sustava koji bi trebao ubrzati razmjenu informacija između policije, pravosuđa i drugih nadležnih tijela. U praksi bi to trebalo značiti brže prikupljanje digitalnih dokaza i učinkovitije procesuiranje počinitelja koji djeluju preko državnih granica.
Konvenciju je u ime Republike Hrvatske potpisao Hrvoje Ćurić-Hrvatinić, zamjenik šefa diplomatske misije i opunomoćeni ministar u Stalnoj misiji Republike Hrvatske pri Ujedinjenim narodima u New Yorku.
Ipak, sam potpis ne znači da će se Konvencija odmah primjenjivati. Slijedi postupak njezina potvrđivanja, nakon čega će njezine odredbe postati dio hrvatskog pravnog sustava.
U vrijeme kada su napadi na državne institucije, tvrtke, banke i građane sve učestaliji, a kriminalci sve češće koriste digitalne tehnologije za prikrivanje tragova, međunarodna suradnja postaje jednako važna kao i nacionalni zakoni. Upravo zato ova Konvencija predstavlja više od diplomatskog potpisa – ona je pokušaj da države zajednički odgovore na kriminal koji se odvija jednim klikom, ali može prouzročiti milijunske štete diljem svijeta.
