U Zagrebu je održan VI. hrvatski simpozij o invazivnim vrstama, najveći nacionalni stručni skup posvećen problematici invazivnih vrsta. Ovaj dvodnevni događaj okupio je više od 110 stručnjaka iz deset zemalja, uključujući biologe, ekologe, šumare, predstavnike javnih ustanova, ministarstava te stručnjake iz europskih organizacija koje se bave zaštitom prirode. Cilj simpozija bio je razmjena znanja i iskustava te jačanje međunarodne suradnje u borbi protiv invazivnih vrsta koje predstavljaju sve veću prijetnju prirodi i društvu.
Invazivne vrste u posljednjih nekoliko desetljeća postaju jedan od ključnih ekoloških izazova. Kako su istaknuli sudionici simpozija, njihov utjecaj daleko nadilazi ekološki aspekt. One uzrokuju ozbiljne promjene u ekosustavima, potiskuju autohtone vrste, narušavaju prehrambene lance, prenose bolesti i uzrokuju veliku financijsku štetu. Procjene pokazuju da invazivne vrste u Europskoj uniji generiraju gubitke od više milijardi eura godišnje, ponajviše u poljoprivredi, šumarstvu i vodnom gospodarstvu.
Stručnjaci su tijekom izlaganja posebno naglasili da se širenje invazivnih vrsta ubrzava zbog klimatskih promjena, globalnog prometa, trgovine i ljudskog nemara. Mnoge vrste stižu nenamjerno kao „slijepi putnici“ u transportu robe, brodova ili putem hortikulturnih aktivnosti. Jednom kada se udomaće, njihovo suzbijanje postaje iznimno teško i skupo, što dodatno naglašava važnost rane detekcije i preventivnog djelovanja.
Iako se Hrvatskoj često priznaje da još uvijek čuva veliki dio svoje prirodne raznolikosti, stručnjaci upozoravaju da se situacija brzo mijenja. Sudionici su upozorili da javnost često vidi samo mali dio problema dok se ključne promjene događaju u ekosustavima, izvan neposredne vidljivosti.
Skup su organizirali Hrvatsko ekološko društvo, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski šumarski institut i Javna ustanova Priroda Grada Zagreba. Pokrovitelji su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije.
Tijekom simpozija predstavljeni su i primjeri uspješnih projekata iz Hrvatske i inozemstva, uključujući uklanjanje problematičnih biljnih i životinjskih vrsta, obnovu staništa te edukativne kampanje za građane. Stručnjaci su poručili da se Hrvatska još uvijek nalazi u relativno povoljnoj poziciji u odnosu na mnoge europske zemlje, ali da to može trajati samo uz odlučne mjere i sustavnu suradnju. Naglašena je potreba jačanja zakonodavnog okvira, boljeg nadzora granica, ulaganja u monitoring te uključivanja lokalnih zajednica u prepoznavanje i prijavu novih invazivnih vrsta.
VI. hrvatski simpozij o invazivnim vrstama potvrdio je kako je borba protiv bioloških invazija jedan od ključnih izazova suvremene zaštite prirode te da samo zajednički napori znanstvene i stručne zajednice mogu osigurati očuvanje hrvatske bioraznolikosti za buduće generacije.
Najčešće invazivne vrste u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je prisutan velik broj invazivnih stranih vrsta koje narušavaju ekološku ravnotežu i ugrožavaju domaću floru i faunu. Među najproblematičnijima su slatkovodni rakovi, posebno bodljobradi rak (Faxonius limosus) i signalni rak (Pacifastacus leniusculus), koji prenose račju kugu i istiskuju autohtone vrste. Također se pojavljuju invazivne kornjače, ponajprije žutouha kornjača (Trachemys scripta elegans) i crvenouha kornjača (Trachemys scripta ) koja konkurira barskoj kornjači.
Od riba najraširenije invazivne vrste su srebrni karaš (Carassius gibelio), somići (Ameiurus spp.), babušika (Pseudorasbora parva) te gambuzija (Gambusia holbrooki), koje mijenjaju strukturu ribljih zajednica i prenose bolesti. Kod kukaca značajne štetne vrste uključuju mramorna stjenica (Halyomorpha halys), azijske strizibube (Anoplophora spp.).
Od biljaka najinvazivnije su ambrozija (Ambrosia artemisiifolia), zlatnice (Solidago spp.), pajasen (Ailanthus altissima) i žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera), prava svilenica (Asclepias syriaca) koje preuzimaju prirodna staništa i negativno utječu na bioraznolikost. Među ostalim skupinama zabilježene su i vrste poput nutrije (Myocastor coypus) i nekih egzotičnih ptica kao Kanadska guska (Branta canadensis).
Invazivne vrste predstavljaju ozbiljan izazov za očuvanje ekosustava, jer se brzo šire, imaju malo prirodnih predatora i potiskuju autohtone vrste, čime mijenjaju funkciju i strukturu ekosustava.
