Na današnji dan, 27. prosinca 1647. godine, jedan od najznačajnijih hrvatskih povijesnih velikana, Nikola Zrinski, službeno je potvrđen i imenovan hrvatskim banom.
Riječ je o Nikoli VII. Zrinskom, tada tek 27-godišnjaku, koji je u tom trenutku već imao snažan politički i vojni ugled. Njegovo imenovanje za bana Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije potvrđeno je uz suglasnost Hrvatsko-ugarskog sabora i Habsburškog dvora.
Zrinsko banovanje ostalo je zapamćeno kao jedno od politički najaktivnijih razdoblja u hrvatskoj povijesti 17. stoljeća. Za razliku od mnogih svojih prethodnika, Nikola Zrinski nije banovsku dužnost shvaćao isključivo administrativno, već kao alat obrane hrvatskih interesa, jačanja autonomije i aktivnog otpora osmanskom prodoru.
Osim što je bio vrhunski vojskovođa i strateg, Zrinski je bio i pjesnik, mislilac te snažan zagovornik ideje da Hrvatska unutar Habsburške Monarhije mora imati stvarnu političku težinu, a ne status periferije. Upravo zbog takvog pristupa često je dolazio u sukob s bečkim dvorom i centralističkom politikom.
Nikola Zrinski poginuo je 1664. godine u lovu, a njegovo političko i simboličko nasljeđe ostalo je trajno utkano u hrvatsku povijesnu svijest. Imenovanje za bana 1647. godine označilo je početak razdoblja u kojem je hrvatsko banstvo ponovno dobilo snažnu nacionalnu i državotvornu dimenziju. Važno je napomenuti da je on poveznica između Mađarske i Hrvatske i danas jer suradnje povijesnih postrojbi se upravo zbog njegovog značaja nastavljaju.
