Stupanjem na snagu novih zakona o prostornom uređenju, gradnji i energetskoj učinkovitosti početkom 2026. godine, Hrvatska ulazi u razdoblje temeljite promjene načina na koji se planira, gradi i upravlja prostorom. Riječ je o zakonodavnom paketu koji zahvaća cijeli sustav, od lokalnih prostorno planskih dokumenata do izdavanja građevinskih dozvola i održavanja zgrada.
Jedna od ključnih novosti je pravilo prema kojem se postojeća građevinska područja više ne mogu širiti dok unutar njih postoje neizgrađene i infrastrukturno neopremljene površine. Time se želi spriječiti daljnje širenje naselja bez osnovne infrastrukture i potaknuti racionalnije korištenje prostora koji je već namijenjen gradnji.
Prostorni planovi ubuduće će se izrađivati isključivo digitalno, u sustavu ePlanova, prema jedinstvenom standardu. Planovi će biti javno dostupni, transparentni i povezani s informacijskim sustavom eDozvola, čime se građanima i investitorima omogućuje jednostavniji uvid u prostorne mogućnosti i ograničenja.
Zakon o gradnji donosi potpunu digitalizaciju postupaka, uključujući obveznu primjenu BIM modela, brže izdavanje dozvola i jasnije definirane obveze svih sudionika u gradnji. Posebno je značajno uvođenje obveze izrade Plana održavanja zgrada, što se u hrvatskom zakonodavstvu uvodi prvi put.
Energetski aspekt dodatno je ojačan novim Zakonom o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, kojim se Hrvatska usklađuje s europskim direktivama. Dugoročni cilj je da sve zgrade do 2050. godine postanu zgrade s nultim emisijama, što podrazumijeva intenziviranje energetske obnove i promjene u načinu projektiranja i korištenja objekata.
Ovim zakonima država nastoji uvesti red u sustav koji je godinama bio spor, neujednačen i često netransparentan, uz jasnu poruku da se prostorni razvoj mora temeljiti na održivosti, sigurnosti i javnom interesu.
