Jednostavno, uvoz iz Mercosura će biti povoljniji. Ublažavanje situacije s 45 dodatnih milijardi eura poljoprivrednicima u sedam godina je samo magla…
Europska unija i južnoamerički trgovinski blok Mercosur (Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj) postigli su politički dogovor o trgovinskom sporazumu nakon više od 25 godina pregovora, čime se otvara put za stvaranje jedno od najvećih svjetskih područja slobodne trgovine. Sporazum još mora proći formalne ratifikacije u EU i Mercosuru.
Sporazum reducira ili ukida carine na izvoz u oba smjera i posebno otvara tržište poljoprivrednim proizvodima iz Južne Amerike primjerice govedina, perad, šećer, soja uz preferencijalne tarife. To znači da bi konkurencija iz Mercosura mogla stvoriti pritisak na cijene na EU tržištu, jer proizvođači iz tog bloka često imaju niže troškove proizvodnje i manje stroge standarde u određenim segmentima.
Zbog toga su europski poljoprivrednici izrazili zabrinutost, a protiv sporazuma su se javno bunili sindikati i farmeri u Francuskoj, Irskoj, Poljskoj i drugdje, organizirajući prosvjede protiv mogućeg pada domaćih cijena i gubitka tržišnog udjela, izvješćuje Guardinan.
Politički odgovor – 45 milijardi eura za poljoprivredu
Kako bi ublažila protivljenje i zaštitila osjetljive sektore, Europska komisija je predložila da se u sedmogodišnjem EU proračunu osigura 45 milijardi eura dodatnih sredstava za poljoprivrednu politiku, posebno podršku i razvoj ruralnih područja. Ta sredstva su planirana kao potpora EU poljoprivrednicima za prilagodbu i modernizaciju uoči ili nakon potpisivanja sporazuma. Dio tog paketa uključuje i mehanizme krize i zaštitne mjere primjerice mogućnost privremene suspenzije preferencijalnih tarifa ako nagli uvoz ugrozi cijene na domaćem tržištu te poseban okvir za financijsku pomoć pogođenim sektorima.
Što to znači za Hrvatsku?
Poljoprivreda u Hrvatskoj čini značajan, ali manjinski dio gospodarstva u odnosu na EU ukupno. Hrvatski poljoprivrednici bi mogli osjetiti pojačanu konkurenciju na tržištu poljoprivrednih proizvoda, osobito u segmentima koji su prvenstveno izvozno osjetljivi (meso i žitarice), jer će uvoz iz Mercosura biti povoljniji.
Međutim, EU fondovi i potpore iz tih 45 milijardi eura mogli bi biti dostupni i Hrvatskoj, kroz zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP) i ruralni razvoj, što može pomoći domaćim proizvođačima u povećanju konkurentnosti, inovacijama ili prelasku na kvalitetnije i diferencirane proizvode.
Konkurencija iz Latinske Amerike znači jeftiniji uvoz može vršiti pritisak na domaće cijene, posebno kod proizvoda kao što su šećer i soja, primjećuje Anadolu Ajansı.
Hrvatska bi mogla povećati izvoz specifičnih proizvoda (npr. vina, maslinovog ulja ili prerađene hrane) na Mercosur tržište zahvaljujući ukidanju ili smanjenju carina EU proizvoda.
Uključivanje dodatnih sredstava od 45 milijardi eura znači povećane mogućnosti za ulaganja u modernizaciju, digitalizaciju i održive prakse, što je važno za dugoročno očuvanje konkurentnosti hrvatskih farmi.
Osim ekonomskih učinaka, ovaj sporazum služi i kao politički signal da EU nastoji diverzificirati trgovinske partnerstva i smanjiti ovisnost o drugim velikim tržištima, posebno u kontekstu globalnih trgovinskih napetosti. To je važan geopolitički signal i za Hrvatsku kao članicu EU u kontekstu njenog vanjskotrgovinskog angažmana.
Ukratko , Sporazum EU-Mercosur otvara tržišta, ali istodobno povećava konkurenciju u poljoprivredi. Poljoprivredni sektor smatra se jednim od najvećih gubitnika bez odgovarajućih mjera zaštite. EU je planirala 45 milijardi eura dodatnih potpora kako bi ublažila negativne učinke i financijski podržala proizvođače. Za Hrvatsku to znači i izazove i prilike, moguće tržišne pritiske, ali i povećane potpore i izvozne mogućnosti.
