Američko gospodarstvo ušlo je u 2026. s pozitivnim signalima, ali istodobno raste pritisak na građane zbog viših cijena energije i života. Upravo taj raskorak mogao bi odlučiti političku sudbinu predsjednika Donald Trump uoči izbora u studenome.
Prema službenim podacima, američki BDP u prvom tromjesečju 2026. porastao je po godišnjoj stopi od 2 posto. To predstavlja oporavak nakon usporavanja krajem 2025., a ključni pokretač rasta nisu potrošači nego velika ulaganja u tehnologiju i umjetnu inteligenciju.
Potrošnja građana rasla je znatno sporije, oko 1,6 posto, što pokazuje da kućanstva već osjećaju posljedice globalnih kretanja.
Najveći udar dolazi s energetskog tržišta. Zbog rata na Bliskom istoku i poremećaja u opskrbi, cijena nafte Brent skočila je s oko 73 dolara prije sukoba na čak 126 dolara, a potom se stabilizirala oko 111 dolara. Posljedica toga su znatno skuplja goriva. Amerikanci sada plaćaju oko 4,30 dolara po galonu, dok je početkom godine cijena bila ispod 3 dolara.
To se izravno prelilo na inflaciju, koja je u ožujku dosegnula 3,3 posto, najvišu razinu u gotovo dvije godine. Upravo taj rast troškova života postaje ključni politički problem jer birači najčešće glasaju prema vlastitom kućnom budžetu, a ne prema makroekonomskim pokazateljima.
Zbog inflacije američka središnja banka zadržala je kamatne stope u rasponu od 3,5 do 3,75 posto. Time su krediti, uključujući stambene, ostali skupi, a kamate na 30-godišnje hipoteke porasle su na oko 6,3 posto.
S druge strane, financijska tržišta zasad pokazuju otpornost. Glavni burzovni indeksi su u plusu, a tehnološki sektor posebno raste, što donosi korist investitorima i mirovinskim fondovima.
Ukupna slika je podijeljena. Gospodarstvo formalno raste, ali građani istodobno osjećaju pad kupovne moći. Upravo će odnos između ta dva trenda odlučiti politički ishod izbora. Ako cijene energije i hrane ostanu visoke, pozitivni makroekonomski podaci mogli bi izgubiti političku težinu.
