Možda je pretjerano tvrditi da živimo u vremenu raspada međunarodnog poretka, no njegove su dubinske transformacije neupitne. Poredak u kojemu je tzv. transatlantska veza činila dominantnu okosnicu međunarodne politike, posebno nakon pada Berlinskog zida, mijenja se posljednjih godina. Taj poredak, koji se temeljio na dominaciji SAD-a i NATO-a te na uvjerenju o „kraju povijesti“ i globalnoj pobjedi liberalne demokracije, danas je u fazi postupne erozije. Sve je očitija fragmentacija međunarodnih odnosa, slabljenje zapadnih institucija i pojava novih centara moći koji nastupaju s ambicijom redefiniranja globalnih pravila igre.
Posljednjih godina svjedočimo povratku geopolitike u javni diskurs, što je odlika kriznih vremena, te hladnoratovskim obrascima koji uključuju formiranje blokova i interesnih zona. Geopolitika, nekoć potisnuta u vrijeme globalizacijskih iluzija o „međusobnoj ovisnosti“, ponovno postaje ključna kategorija međunarodnih odnosa: prostor, resursi i vojna moć vraćaju se u središte promišljanja vanjske politike. Svjedočimo povratku koncepta klasičnog imperijalizma sa sve manjom ulogom međunarodnih institucija. Ujedinjeni narodi, Svjetska trgovinska organizacija i druge strukture globalnog upravljanja gube legitimitet i utjecaj, dok države sve češće djeluju unilateralno ili kroz ad hoc saveze.
S jedne strane imamo rusku agresiju na Ukrajinu i pokušaj Rusije da ponovno postane bitan subjekt međunarodne sigurnosti, a s druge jačanje trećega globalnog aktera – Kine. Rusija nastoji reafirmirati svoj status velesile ne samo na postsovjetskom prostoru, nego i u globalnim procesima – od Afrike do Bliskog istoka – dok Kina razvija paralelne financijske i tehnološke sustave koji postupno potkopavaju dolar i zapadni tehnološki monopol. Nema pritom nikakve dileme da će upravo rivalstvo SAD-a i Kine, na geopolitičkom, vojnom, gospodarskom, tehnološkom i drugim područjima, dugoročno presudno kalibrirati međunarodne odnose.
Pozicija EU-a
Europska unija najavljuje velika ulaganja u sigurnost, oko 800 milijarda eura, što će iz temelja promijeniti dosadašnju sigurnosnu arhitekturu Staroga kontinenta. Riječ je o svojevrsnom pokušaju stvaranja europske obrambene autonomije, koja bi smanjila ovisnost o SAD-u, ali i o priznanju da pacifizam koji je dominirao europskom politikom nakon 1945. više nije održiv. Neki analitičari tvrde da bi Trump rado prebacio rat na europski teren – Amerika bi prodavala oružje, a sama ne bi bila uvučena u sukob. Takva logika odgovara tradicionalnoj američkoj strategiji zadržavanja hegemonije uz minimalne vlastite žrtve, pri čemu su europski saveznici često svedeni na ulogu logističkih baza i tržišta za američku vojnu industriju.
U sadašnjim okolnostima EU predstavlja četvrtu ligu međunarodne politike bez presudnog utjecaja na međunarodne procese. Jačanje njezine obrane i sigurnosti nesumnjivo bi se odrazilo i na jačanje njezine međunarodne pozicije, no ključan problem EU-a dugoročno je demografske prirode: prirodan pad broja stanovnika i sve užarenija migrantska kriza. Demografsko pražnjenje kontinenta uz paralelni rast migracijskog pritiska stvara duboke društvene i sigurnosne lomove i produbljuje unutarnje podjele između Zapadne i Srednje Europe.
Težište svjetske moći sve se više seli prema azijsko-pacifičkoj regiji, gdje će se voditi ključno rivalstvo SAD-a i Kine, a javljaju se i zemlje izvan zapadnog i istočnog bloka. Neki ističu da se formira treći blok tzv. zemalja Globalnog juga. Taj heterogeni blok traži veći utjecaj u globalnim institucijama i nastoji iskoristiti rivalstvo velikih sila kako bi povećao vlastitu pregovaračku moć. Tu možemo navesti primjer Indije, zemlje koja je do sada vješto balansirala između blokova, koja se, nakon što joj je Donald Trump uveo sankcije zbog kupovanja ruske nafte, sve više diferencira od Zapada i sudjeluje u zajedničkim vojnim vježbama s Rusijom. Indija tako postaje paradigmatski primjer nove multipolarnosti: zemlja koja se ne će odreći suradnje sa SAD-om, ali ni s Rusijom i drugim zemljama Istoka, nastupajući tako kao samosvojni strateški akter.
I rat u Gazi i rat u Ukrajini reflektiraju duboke podjele današnjega međunarodnog poretka. Rat u Ukrajini snažno polarizira međunarodnu zajednicu i produbljuje podjele između globalnog Sjevera i Juga. Možemo tako govoriti o odnosu prema ratu u Ukrajini, ali i Gazi kao simbolu nove geopolitičke podjele svijeta. Zapadne zemlje gotovo su jednoglasno stale uz Kijev, dok brojne države Azije, Afrike i Latinske Amerike odbijaju osudu Moskve, ističući dvostruke standarde Zapada u odnosu na Bliski istok. Sukob u Gazi, pak, dodatno perciptivno potkopava moralni kapital Zapada i pokazuje granice njegovih vrijednosnih narativa o ljudskim pravima i međunarodnom pravu.
Opasnost „srpskog sveta“
Koncept „srpskog sveta“ ponovno se intenzivno spominje u regionalnim sigurnosnim analizama. Taj koncept predstavlja kontinuitet velikosrpske politike u novim geopolitičkim uvjetima i u tom smislu sigurnosnu prijetnju za Hrvatsku i širu regiju, osobito uz stalnu povezanost Beograda s Moskvom. Pritom je važno istaknuti da se projekt „srpskog sveta“ ne očituje samo u političkoj retorici, nego i kroz kulturno, medijsko i obavještajno djelovanje koje ima za cilj reafirmaciju srpskog utjecaja na prostoru bivše Jugoslavije.
U Bosni i Hercegovini svjedočimo slabljenju Dodikove pozicije. Može li to otvoriti prostor za nove političke procese ili bi njegov pad mogao izazvati još veće destabilizacije, ostaje otvoreno pitanje. U svakom slučaju, BiH ostaje neuralgična točka jugoistoka Europe, a hrvatska politika mora aktivnije djelovati na međunarodnoj razini kako bi se osigurala institucionalna jednakopravnost Hrvata.
U sve nesigurnijoj Europi Hrvatska mora jačati svoje vojne i obrambene kapacitete i nastojati kapitalizirati svoju geopolitičku poziciju (isturena točka prema ruskoj sferi utjecaja) za rješavanje hrvatskog pitanja u BiH. Uz to, jasno je da demografiju treba postaviti kao temelj svih razvojnih politika. Demografski opstanak Hrvatske nije samo socijalno pitanje, nego i pitanje nacionalne sigurnosti: bez ljudi nema ni ekonomije, ni vojske, ni državnosti.
