Ponovno izdanje publikacije „Bratstvo i jedinstvo Srba i Hrvata: temelj nove Jugoslavije”, koje su objavili Srpsko narodno vijeće, Arhiv Srba u Hrvatskoj i izdavač Jesenski i Turk, na prvi pogled može djelovati kao običan arhivski projekt. Stari dokument, povijesna građa, znanstveni interes. No kada takva knjiga izlazi u Hrvatskoj ne 1945., nego 2023., a mi je promatramo u političkom i društvenom ozračju 2026. godine, ona prestaje biti samo papir iz prošlosti. Postaje poruka sadašnjosti.
Jer ova knjiga nije roman ni neutralna kronika. To je ideološki tekst nastao u trenutku kada se stvarala nova država, nova vlast i novi društveni poredak. Sintagma „bratstvo i jedinstvo” bila je temelj političkog projekta koji je trebao nadvladati ratne podjele, ali je istodobno postao i službena doktrina sustava koji nije dopuštao stvarni pluralizam. To je povijesna činjenica, ne interpretacija.
U razdoblju oko 2023. pa do danas vidimo nekoliko paralelnih procesa u Hrvatskoj i Europi.
Prvo, traje stalna borba oko tumačenja 20. stoljeća. Drugi svjetski rat, poraće, komunizam, antifašizam, nacionalni pokreti. Povijest više nije samo predmet znanstvenih rasprava nego i sredstvo političkog oblikovanja identiteta. U tom kontekstu objavljivanje izvornih dokumenata iz 1945. nije neutralan čin. To je ulazak u aktualnu raspravu o tome što je temelj moderne Hrvatske i kako gledamo na jugoslavensko nasljeđe.
Drugo, 2026. živimo u vremenu pojačanih globalnih napetosti, ratova u europskom susjedstvu, migracijskih pritisaka i krize povjerenja u institucije. U takvim okolnostima često se oživljavaju stare ideje nadnacionalnih zajedništava, regionalnih stabilnosti i „širih okvira” koji bi trebali jamčiti mir. Upravo je takav jezik imala i ideologija bratstva i jedinstva. Zato njezino ponovno pojavljivanje u javnom prostoru mnogi ne doživljavaju samo kao povijest, nego kao refleks današnjih traženja novih modela suživota.
Treće, u Hrvatskoj se već godinama vodi tiha, ali stalna rasprava o nacionalnom identitetu. Što znači hrvatska državnost nakon Domovinskog rata, kako se odnosimo prema jugoslavenskom razdoblju, gdje je granica između antifašističke tradicije i komunističkog sustava. U takvom ozračju knjiga koja afirmira temeljnu ideju jugoslavenskog projekta prirodno izaziva pažnju, pa i otpor.
Nije riječ o nostalgiji nego o narativu
Važno je razumjeti da ovakve publikacije rijetko izlaze iz puke nostalgije. One su dio šireg narativa. Objavljivanjem arhivskih materijala šalje se poruka da to razdoblje i ta ideja imaju trajnu vrijednost za razumijevanje sadašnjosti. To je legitimno stajalište jednog dijela društva. Ali je isto tako legitimno da drugi dio društva na to gleda kroz iskustvo totalitarnog sustava, političkih progona i gušenja nacionalnih aspiracija.
Zato ova knjiga u 2026. ne funkcionira samo kao povijesni izvor, nego kao simbol. Simbol sukoba interpretacija. Za jedne je to podsjetnik na zajedničku antifašističku borbu i pokušaj nadilaženja mržnje. Za druge je to podsjetnik na razdoblje u kojem je ideja zajedništva često služila kao pokriće za političku kontrolu i potiskivanje nacionalne samostalnosti.
Najrealniji razlog zašto se takva knjiga ponovno izdaje leži u potrebi da se povijest ponovno čita i koristi u sadašnjim raspravama. Ne da bi se doslovno vraćala Jugoslavija, nego da bi se kroz prošle modele suživota i sukoba oblikovali stavovi o današnjim odnosima u regiji, o ulozi manjina, o konceptu države i identiteta.
Drugim riječima, knjiga iz 1945. u Hrvatskoj 2026. nije povratak u prošlost, nego ogledalo sadašnjosti. Ona pokazuje koliko još uvijek nismo završili raspravu o 20. stoljeću i koliko su ideje iz tog razdoblja i dalje žive, bilo kao inspiracija, bilo kao upozorenje.
Upravo zato ovakve knjige ne treba ni zabranjivati ni idealizirati. Treba ih čitati svjesni konteksta u kojem su nastale i konteksta u kojem ih danas ponovno otvaramo. Jer povijest nikada nije samo iza nas. Ona je uvijek i političko pitanje sadašnjosti.
Cijena knjige je oko 10€, a tko voli nek izvoli.
