Blagoslov kuća jedan je od najprepoznatljivijih i najdublje ukorijenjenih vjerskih običaja u hrvatskom narodu. Ova tradicija, koja se stoljećima prenosi s koljena na koljeno i danas snažno povezuje vjeru, obitelj, dom i zajednicu. Za mnoge obitelji blagoslov kuće ostaje važan trenutak duhovne obnove i zajedništva na početku nove godine.
Blagoslov se u pravilu obavlja nakon Božića od 26. prosinca na blagdan svetog Stjepana, pa sve do Bogojavljenja 6. siječnja. U većim župama taj se period često produži i na ostatak siječnja. Obavljaju ga svećenici i župni vikari u ime Katolička Crkva, najčešće uz pratnju ministranata. Tijekom blagoslova čita se ulomak iz Svetog pisma, moli za ukućane, blagoslivlja se dom svetom vodom te se zaziva Božji blagoslov na sve koji u njemu žive.
Poseban simbol blagoslova je i natpis na vratima kuće najčešće u obliku “20 + C + M + B + 25”. Ta oznaka tumači se kao početna slova imena trojice mudraca Caspara, Melchiora i Baltazara ali i kao kratica latinske rečenice “Christus Mansionem Benedicat”, što znači “Krist neka blagoslovi ovaj dom”.
Blagoslov kuća ima i snažnu društvenu dimenziju. U brojnim sredinama to je prilika za kratak susret župnika i obitelji, razgovor, ohrabrenje i upoznavanje stvarnih životnih okolnosti vjernika. Upravo kroz taj neposredni susret vjera poprima svoju živu i konkretnu dimenziju.
Uobičajen je i dobrovoljni prilog za potrebe župe, no naglasak blagoslova nikada nije na materijalnom, nego na molitvi, miru i Božjoj blizini. I u vremenu brzih promjena i užurbanog načina života, blagoslov kuća ostaje jedan od najsnažnijih znakova očuvanja kršćanske vjere, obiteljskih vrijednosti i hrvatske duhovne baštine.
