Policija je kazneno prijavila 35-godišnjeg hrvatskog državljanina kojeg sumnjiči da je krivotvorenim ispravama stekao vlasništvo i pravo raspolaganja nad trima nekretninama na području Opatije, a njihovom prodajom pokušao prikriti podrijetlo nezakonito stečene imovine.
Kriminalističko istraživanje proveli su policijski službenici Službe gospodarskog kriminaliteta i korupcije Policijske uprave primorsko-goranske.
Prema policijskim sumnjama, 35-godišnjak je tijekom 2025. i početkom 2026. godine uporabom više krivotvorenih isprava neosnovano stekao vlasništvo nad dvjema nekretninama te pravo raspolaganja nad još jednom nekretninom u Opatiji.
Nekretnine je potom prodao dvjema trgovačkim društvima i jednoj fizičkoj osobi. Policija tvrdi da je tako pribavljeni novac prikazivao kao zakonito stečen, čime ga tereti za tri kaznena djela pranja novca.
Istraga je obuhvatila i poslovanje tvrtke sa sjedištem na otoku Krku, u kojoj je osumnjičenik bio odgovorna osoba. Sumnja se da je tijekom siječnja 2025. uporabom neistinite poslovne dokumentacije neosnovano ostvario pravo na odbitak pretporeza.
Na taj je način, prema rezultatima kriminalističkog istraživanja, svojoj tvrtki pribavio protupravnu imovinsku korist veću od 50.000 eura, izravno na štetu državnog proračuna.
Policija je utvrdila i da je 35-godišnjak stvarno upravljao poslovanjem te tvrtke, ali nije u zakonskom roku podnio prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, iako su za to bili ispunjeni propisani uvjeti.
Nakon dovršetka istrage protiv njega je mjerodavnom državnom odvjetništvu podnesena kaznena prijava zbog sumnje u pranje novca, zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju te povredu dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje.
Ovaj slučaj pokazuje koliko gospodarski kriminal može biti složen jer se sumnjive radnje ne zaustavljaju na jednoj transakciji. Krivotvorene isprave, nekretnine, porezne pogodnosti i neprijavljeni stečaj mogu biti dijelovi istog mehanizma kojim se nezakonito stečena korist pokušava pretvoriti u prividno zakonitu imovinu. Upravo zato ovakvi predmeti zahtijevaju povezivanje zemljišnih, poreznih i poslovnih podataka, ali i brzo postupanje prije nego što novac i imovina promijene više vlasnika.
