Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar sudjelovao je 3. ožujka u Bakuu na 12. ministarskom sastanku Savjetodavnog vijeća projekta Južni plinski koridor (Southern Gas Corridor Advisory Council) te na sastanku Vijeća za zelenu energiju, jednom od ključnih međunarodnih foruma posvećenih sigurnosti opskrbe plinom i energetskoj tranziciji Europe.
Na sastanku su sudjelovali ministri energetike, visoki državni dužnosnici, predstavnici Europske komisije, međunarodnih financijskih institucija te vodećih energetskih kompanija. Raspravljalo se o budućnosti europske energetske sigurnosti, diversifikaciji izvora opskrbe plinom te razvoju infrastrukture koja povezuje kaspijsku regiju s europskim tržištem.
Skup je otvorio predsjednik Azerbajdžana Ilham Aliyev, istaknuvši da danas 16 država prima plin iz Azerbajdžana, među kojima je 10 država članica Europske unije. Naglasio je kako, uz planirano povećanje proizvodnje, postoji potreba za proširenjem transportnih kapaciteta Južnog plinskog koridora, jedne od najvažnijih energetskih ruta koja povezuje Kaspijsko more s europskim tržištem.
Europski povjerenik za energetiku i stanovanje Dan Jørgensen istaknuo je kako je Europska unija posljednjih godina značajno smanjila ovisnost o ruskom plinu. Prema njegovim riječima, udio ruskog plina u ukupnom europskom uvozu smanjen je s približno 45 posto u 2022. godini na oko 12 posto u 2025. godini, uz nastavak trenda smanjenja.
U tom kontekstu, Južni plinski koridor postaje jedna od ključnih energetskih ruta za diversifikaciju opskrbe i stabilnost europskog energetskog sustava.
Državni tajnik Špehar naglasio je kako Republika Hrvatska aktivno doprinosi jačanju regionalne energetske sigurnosti kroz razvoj plinske infrastrukture i diverzifikaciju izvora opskrbe. Posebno je istaknuo važnost LNG terminala na otoku Krku, koji je posljednjih godina postao jedna od ključnih točaka stabilnosti opskrbe plinom za Hrvatsku, ali i za države srednje i jugoistočne Europe.
Hrvatska pritom razvija i nove plinovode te interkonekcije kako bi povećala kapacitete transporta plina prema susjednim državama. Među važnijim projektima istaknuta je Južna plinska interkonekcija između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koja bi trebala omogućiti pristup alternativnim izvorima plina i dodatno ojačati energetsku sigurnost regije.
U kontekstu energetske tranzicije prema niskougljičnom gospodarstvu, sudionici sastanka naglasili su kako prirodni plin i dalje ima stabilizirajuću ulogu u energetskom sustavu Europe, osobito u razdoblju postupnog prelaska na obnovljive izvore energije. Upravo zato projekti poput Južnog plinskog koridora i LNG terminala na Krku postaju sve važniji dio europske strategije smanjenja energetske ovisnosti i jačanja dugoročne sigurnosti opskrbe.
