Inflacija je u razdoblju od 2021. do 2025. porasla 27,8 posto. To znači da 100 eura iz 2021. danas vrijedi 72,2 eura. U istom razdoblju prosječne neto plaće rasle su 53 posto, cijena unce zlata 137 posto, a cijene stambenih nekretnina 71 posto.
Podaci su izneseni na okruglom stolu o očuvanju realne vrijednosti novca održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja upozorio je da građani kod ulaganja često zanemaruju vremenski horizont i rizik. Ključno je znati koliko se ulaže, s kojim ciljem i u kojem razdoblju, a ne samo u koju imovinsku klasu.
Unatoč rastu ulaganja, depoziti i dalje dominiraju financijskom imovinom kućanstava. Na kraju 2025. iznosili su 42,3 milijarde eura. U uvjetima povišene inflacije pasivno držanje novca na računu znači realni gubitak vrijednosti.
Predstavnik Auro Domusa Vladimir Potočki istaknuo je da zlato u razdobljima makroekonomskih neravnoteža ima zaštitnu funkciju i doprinosi diverzifikaciji portfelja.
Iz društva Genius by InterCapital poručeno je da je zahvaljujući digitalizaciji danas moguće ulagati već s 50 eura, čime investiranje više nije rezervirano samo za velike ulagače.
Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović naveo je da se tržište nekretnina nalazi u fazi usporavanja, uz pad broja transakcija od oko 13 posto i smanjenje kupnje stranih državljana. Ipak, ograničena ponuda i dugoročna potražnja i dalje održavaju nekretnine kao jedan od instrumenata očuvanja kapitala.
S Agronomskog fakultetau Zagrebu upozoreno je da financijska pismenost postaje nužna životna vještina, osobito u okolnostima u kojima pojedinac sve više sam snosi odgovornost za mirovinu, zdravlje i obrazovanje.
Zaključak je jasan: u okruženju u kojem inflacija briše gotovo 28 posto vrijednosti novca u pet godina, diverzifikacija i razumijevanje rizika više nisu opcija, nego nužnost.
