U više od 90 posto hrvatskih kućanstava žene same obavljaju kućanske poslove. U više od 90 posto slučajeva upravo one uzimaju bolovanje kada su djeca bolesna. Podaci su to izneseni na tematskoj sjednici Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora, održanoj uoči Međunarodnog dana žena.
Predsjednica Odbora Marija Lugarić govorila je o „stabilnosti nejednakosti“ koja traje desetljećima. Iako je Hrvatska donijela niz zakona o ravnopravnosti spolova, privatna sfera ostala je gotovo nepromijenjena.
Profesorica Inga Tomić Koludrović sa Sveučilišta u Zadru upozorila je na fenomen tzv. druge smjene. Nakon plaćenog rada žene preuzimaju većinu kućanskih obveza. U praksi to znači sporije napredovanje, češće prekide karijera i dugoročno niže prihode. Posljedice su vidljive i u starijoj dobi kroz mirovinski jaz.
Državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić istaknula je da Vlada pokušava rasteretiti žene širenjem usluga skrbi u zajednici te izmjenama Zakona o radu koje omogućuju fleksibilnije radno vrijeme roditeljima djece mlađe od osam godina i lakši pristup radu na daljinu.
U raspravi su otvorena pitanja očinskog dopusta, dostupnosti vrtića, dugotrajne skrbi te demografskih trendova. Istaknuto je da starenje stanovništva i nizak natalitet dodatno povećavaju pritisak na obitelji.
Zaključak je jasan: formalna ravnopravnost postoji na papiru, ali u kućanstvu jaz ostaje dubok. Neplaćeni kućanski rad i dalje je nevidljiv u ekonomskim pokazateljima, iako bez njega društvo i tržište rada ne bi funkcionirali.
