Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan izjavio je kako prijedlog premijera o povezivanju izbora predsjednika Vrhovnog suda i trojice sudaca Ustavnog suda nema nikakve veze s političkom trgovinom, već predstavlja pokušaj rješavanja dugotrajnog institucionalnog problema i popunjavanja upražnjenih mjesta na najvišim pravosudnim tijelima.
Gostujući u emisiji „A sada Vlada” na Prvom programu Hrvatskoga radija, Habijan je odbacio optužbe oporbe te naglasio kako je riječ o pozitivnoj inicijativi koja dolazi iz političkog sustava i odgovara stvarnim potrebama pravosuđa. Podsjetio je da Hrvatska već dulje vrijeme nema izabranog predsjednika Vrhovnog suda te da su tri mjesta sudaca Ustavnog suda također nepopunjena, što je, kako je rekao, stanje koje nije dobro ni održivo.
Ministar je naglasio da način izbora ustavnih sudaca nije hrvatska iznimka, već uobičajena praksa u zapadnim demokracijama. U svim takvim sustavima, istaknuo je, izbor sudaca u svojoj je biti politički proces utemeljen na načelu proporcionaliteta. Kao primjer naveo je Njemačku, gdje o kandidatima pregovaraju vladajuće i oporbene stranke, Dansku i Norvešku u kojima vlada samostalno predlaže suce, Francusku i Austriju gdje to čine vlada i parlament zajedno te Portugal i Njemačku gdje izbor provodi parlament.
Habijan je ponovio da se ne radi o trgovini, već o potrebi da se osigura stabilno i potpuno funkcioniranje Vrhovnog i Ustavnog suda, koji predstavlja svojevrsni četvrti stup vlasti. Naglasio je da ključnu ulogu imaju osobe koje će biti izabrane te da to moraju biti stručni ljudi s integritetom koji ispunjavaju sve zakonske uvjete, bez obzira na političke rasprave koje prate sam postupak.
Osvrnuo se i na činjenicu da je riječ već o trećem javnom pozivu za predsjednika Vrhovnog suda, podsjetivši da su prethodni postupci poništeni jer nisu provedeni sukladno zakonu. Upravo zbog takvog postupanja pojedinih aktera, rekao je, Hrvatska se danas nalazi u situaciji s upražnjenim mjestima na iznimno važnim pravosudnim funkcijama.
Govoreći o mogućem zastoju u radu sudova, ministar je poručio da ne očekuje institucionalni blok. Ustavni sud, naglasio je, može funkcionirati i s deset sudaca, dok Vrhovni sud trenutačno radi bez poteškoća uz vršiteljicu dužnosti. Ipak, dodao je kako je njegov cilj da se obje institucije u potpunosti popune kako bi sustav funkcionirao bez iznimki.
Habijan je istaknuo i da se tri upražnjena mjesta u Ustavnom sudu ne mogu popuniti bez dogovora vladajućih i oporbe, odbacivši pritom tvrdnje da Vlada ili premijer ruše Ustav. Govoreći o čestim etiketiranjima kandidata kao lijevih ili desnih, rekao je kako suci imaju osobni integritet i određeni svjetonazor, ali da to ne znači političku kontrolu nad sudom.
Kao dokaz naveo je podatak da je u prethodnom sazivu Ustavnog suda čak 98 posto odluka doneseno velikom većinom, omjerom 10 prema 3, što, prema njegovim riječima, jasno pokazuje da ne postoji stranačka stega niti djelovanje sudaca kao produžene ruke bilo koje političke opcije.
Ministar je zaključio kako je povezani proces izbora pokušaj rješenja postojećeg stanja, a ne politički manevar, te da je u interesu cijelog društva da najviša pravosudna tijela budu kadrovski popunjena i funkcionalna.
