Inflacija u Hrvatskoj u ožujku je ubrzala na 4,8 posto na godišnjoj razini, dok su cijene u odnosu na veljaču porasle za 1,4 posto, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku. Ministar financija Tomislav Ćorić upozorava da je glavni uzrok novi rast cijena energenata, povezan s globalnim krizama i sukobima na Bliskom istoku.
Najveći pritisak dolazi iz energetskog sektora. Cijene energije u godinu dana porasle su za čak 11,3 posto, dok su usluge skuplje za 7,8 posto. Istodobno, industrijski proizvodi bez hrane zabilježili su pad od 0,6 posto, a inflacija u segmentu hrane, pića i duhana iznosila je 3,9 posto.
Ćorić ističe da Hrvatska, kao i ostatak eurozone, ne može izbjeći uvezeni inflacijski šok. Riječ je o globalnom rastu cijena nafte i plina koji se prelijeva na nacionalna tržišta.
“Takve pritiske vrlo je teško neutralizirati. Vlada je dio udara već ublažila, ali u potpunosti to nije moguće”, poručio je ministar.
Naglasio je da Vlada i dalje ima određene alate na raspolaganju, prije svega kroz trošarine i druge fiskalne mjere, no sve ovisi o daljnjem kretanju cijena energenata.
Ako se situacija na Bliskom istoku smiri, očekuje se i stabilizacija cijena. U suprotnom, slijedi razdoblje pojačanih pritisaka na građane i gospodarstvo.
Ministar je otvorio i mogućnost novih mjera na razini Europske unije, uključujući zajedničko smanjenje trošarina ili prilagodbe PDV-a na energente, ako cijene nastave rasti.
Hrvatska pritom i dalje bilježi višu inflaciju od prosjeka eurozone, što Ćorić dijelom objašnjava bržim gospodarskim rastom, ali i strukturom domaćeg gospodarstva.
Ovi podaci jasno pokazuju da se Hrvatska ponovno nalazi pod snažnim vanjskim inflacijskim pritiskom, pri čemu će daljnji razvoj situacije na globalnom tržištu energenata biti ključan za standard građana u mjesecima koji dolaze.
