Hoće li pristupanje Hrvatske OECD-u smanjiti jaz između muškaraca i žena postoji zbog slabije plaćenih sektora, prekida karijera i sporijeg napredovanja žena
U zemljama OECD-a žene primaju mjesečne mirovine koje su u prosjeku za oko četvrtinu niže od mirovina muškaraca, u rasponu od manje od 10% u Češkoj, Estoniji, Islandu, Slovačkoj i Sloveniji do preko 35% u Austriji, Meksiku, Nizozemskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, a u Japanu dosežu 47%. To je prema izvješću OECD-a „Mirovine na prvi pogled 2025.“ Ističe se da je velika prosječna razlika u mirovinama između spolova u zemljama OECD-a pala s 28% u 2007. na 23% u 2024., a očekuje se da će se taj silazni trend nastaviti.
Gdje je u toj priči Hrvatska?
Hrvatska je u završnoj fazi procesa pristupanja OECD-u, klubu najrazvijenijih i najuređenijih ekonomija. Ulazak u OECD nije samo politička poruka, nego i obveza da država ispuni visoke standarde u području mirovinskog sustava, tržišta rada, transparentnosti i socijalnih politika.
Za Hrvatsku, gdje su mirovine niske, a jaz između muškaraca i žena postoji zbog slabije plaćenih sektora, prekida karijera i sporijeg napredovanja žena, preporuke OECD-a mogle bi biti snažan poticaj za reforme. Organizacija potiče mjere poput boljeg usklađivanja obiteljskih i radnih obaveza, lakšeg povratka žena na tržište rada te jačanja jednakih mogućnosti.
To je iznimno značajno i ulazak u OECD Hrvatskoj bi donio pristup najboljim globalnim praksama, veću vjerodostojnost institucija, jaču podlogu za nužne reforme, te jasne smjernice za smanjivanje rodne nejednakosti u mirovinama.
Rodni jaz u mirovinama nije samo statistika. To je zbroj svih razlika koje se nakupljaju tijekom radnog vijeka. A OECD može postati važan alat da se te nejednakosti u Hrvatskoj počnu sustavno smanjivati.
