Hrvatski sabor raspravljao je ovaj tjedan o Zakonu o priuštivom stanovanju koji bi trebao donijeti više stanova i niže troškove, ali uvodi i stroga ograničenja za vlasnike.
Riječ je o krovnom zakonu kojim država prvi put definira što znači „priuštivo stanovanje“. Prema prijedlogu, trošak stanovanja ne bi smio prelaziti 30 posto prihoda kućanstva, uključujući najam ili kredit te režije.
Zakon cilja širok krug građana: mlade do 45 godina, obitelji, osobe s nižim prihodima, ali i policajce, vojnike i radnike u deficitarnim zanimanjima. Uvjet je da nemaju riješeno stambeno pitanje.
Država planira izgraditi 8.000 stanova u pet godina, odnosno ukupno 20.000 do 2030. Trenutno se gradi 350 stanova, a još 515 planira se pokrenuti ove godine.
Model je podijeljen: polovica stanova ide u prodaju, polovica u najam. U manjim zgradama svi stanovi bili bi za najam. Uvodi se i zabrana prodaje ili davanja u najam kupljenih stanova čak 35 godina.
Posebna novost su tzv. mikro stanovi veličine od 18 do 26 kvadrata, predviđeni kao privremeno rješenje za mlade do najviše šest godina.
Zakon dodatno uključuje gradove i županije koji će morati donositi vlastite programe stanovanja, dok će APN imati ključnu ulogu u provedbi.
Važno pitanje je može li ovaj model stvarno sniziti cijene ili će dodatno opteretiti tržište. Planiranih 20.000 stanova do 2030. zvuči ambiciozno, ali u odnosu na realnu potražnju to je tek dio problema. S druge strane, ograničenja poput zabrane raspolaganja nekretninom 35 godina otvaraju dilemu koliko će takav model biti privlačan građanima. Bez snažnijeg povećanja ponude i stabilnijeg tržišta, postoji rizik da zakon ostane više administrativni okvir nego stvarno rješenje stambene krize u Hrvatskoj.
