Hrvatska posljednjih godina ne vodi samo demografsku bitku zbog niskog nataliteta i iseljavanja, nego i zbog načina života u kojem roditelji sve teže usklađuju posao i obitelj. Upravo zato prijedlog o mogućem uvođenju 6-satnog radnog vremena za roditelje izazvao je veliku pozornost u javnosti.
Na okruglom stolu održanom u Hrvatskom saboru pod nazivom „Fleksibilniji radni model za roditelje: pravni i društveni aspekti 6-satnog radnog dana“, koji je organizirao Mostov zastupnik Ante Kujundžić, otvorena je rasprava o modelu prema kojem bi roditelji djece do osme ili desete godine života mogli raditi šest sati dnevno uz očuvanje radnih prava i punog mirovinskog staža.
Kujundžić je upozorio kako Hrvatska godinama govori da joj je demografija strateški prioritet, dok roditelji istodobno sami nose najveći teret usklađivanja obitelji i posla.
I upravo je tu srž problema.
Hrvatska danas ima jednu od najgorih demografskih slika u Europi, ali se istodobno od mladih obitelji očekuje da rade puno radno vrijeme, podižu djecu, plaćaju kredite i preživljavaju rast troškova života bez ozbiljne sistemske pomoći.
Zato se sve češće otvara pitanje je li klasični model osmosatnog radnog vremena uopće održiv za obitelji u modernom društvu.
Na okruglom stolu predstavljeno je više mogućih modela provedbe, a kao najrealnija opcija spominje se pilot-projekt kojim bi se pratili učinci kraćeg radnog vremena na roditelje, produktivnost i gospodarstvo.
Sudionici rasprave upozorili su kako demografska politika ne može ostati samo na jednokratnim naknadama i simboličnim mjerama, nego mora mijenjati svakodnevni život obitelji.
Jer problem danas više nije samo novac.
Problem je vrijeme.
Roditelji sve češće žive između vrtića, posla, prometa i iscrpljenosti, dok djeca odrastaju u sustavu u kojem obitelj često postaje logistički projekt umjesto normalnog života.
Istodobno, tehnološke promjene i razvoj umjetne inteligencije već mijenjaju tržište rada širom Europe, zbog čega sve više država eksperimentira s fleksibilnijim modelima rada.
Zato pitanje 6-satnog radnog vremena više nije samo socijalna ili politička tema.
To postaje pitanje kakvo društvo Hrvatska želi biti u sljedećih deset ili dvadeset godina i postoji li uopće ozbiljna strategija za zaustavljanje demografskog sloma.
