Cijene u Hrvatskoj u veljači 2026. nastavile su rasti, a godišnja inflacija iznosila je 3,8 posto, pokazuju najnoviji podaci o indeksu potrošačkih cijena.
Na mjesečnoj razini, u odnosu na siječanj, cijene su porasle za 0,3 posto, što potvrđuje nastavak blagog, ali kontinuiranog rasta.
Najveći pritisak na rast cijena dolazi iz sektora stanovanja i energenata. Troškovi vezani uz stanovanje, vodu, električnu energiju, plin i ostala goriva porasli su za čak 10,2 posto na godišnjoj razini i imaju najveći utjecaj na ukupnu inflaciju.
Značajan rast bilježe i alkoholna pića i duhan s povećanjem od 7,7 posto, dok su cijene u restoranima i smještaju više za 6,3 posto.
Hrana i bezalkoholna pića porasli su za 2,9 posto, što i dalje izravno utječe na kućne budžete građana.
Umjereniji rast zabilježen je u zdravstvu, rekreaciji, komunikacijama i osobnim uslugama, dok su pojedine kategorije zabilježile i pad. Cijene obrazovanja niže su za 1,6 posto, a pokućstva i održavanja kućanstva za 1,0 posto.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji se koristi za usporedbe na razini Europske unije, inflacija iznosi 3,9 posto na godišnjoj razini.
Iako se inflacija stabilizirala u odnosu na ranija razdoblja, struktura rasta pokazuje da ključni troškovi života, posebno energija i osnovne usluge, i dalje vrše najveći pritisak na građane.
