Dok deseci tisuća građana na ulicama traže veće plaće i mirovine, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih poručuje da za sindikalni prosvjed nema razloga jer su plaće u obrazovanju od 2016. godine porasle za više od 100 posto.
Iz Ministarstva navode da je u posljednjih deset godina značajno poboljšan materijalni položaj zaposlenih u obrazovanju te ističu da nijedna Vlada nije učinila više za učitelje i nastavnike.
Podsjećaju da je tijekom 2025. osnovica za plaće povećana dvaput, ukupno za šest posto, dok se u 2026. očekuje dodatno povećanje od tri posto.
Naglašavaju i da su plaće rasle i u vrijeme koronakrize, kada je BDP pao za više od osam posto, a zaposlenicima u obrazovanju tada su povećane za dva posto.
Prema njihovim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja 2025. iznosila je 28,1 posto, dok su plaće učitelja u istom razdoblju porasle za 67 posto.
Prosječna neto plaća učitelja u osnovnim školama u veljači 2026. kretala se od 1589 do 2279 eura, dok su nastavnici u srednjim školama primali između 1720 i 2376 eura. Na visokim učilištima redoviti profesori imali su prosječnu neto plaću od 2926 eura, odnosno 3373 eura u trajnom izboru.
Ministarstvo ističe da su sva materijalna prava iz kolektivnih ugovora na snazi i redovito se isplaćuju te zaključuje da takvi podaci ne opravdavaju sindikalne akcije.
Ovakav odgovor vlasti dodatno naglašava jaz između službenih podataka i percepcije dijela građana koji su danas izašli na ulice, što ovu temu pretvara u jedno od ključnih ekonomskih i političkih pitanja uoči sljedećih izbora
