Brisel traži novu strategiju za završetak rata. Znak je to da Europa pokušava pronaći vlastitu ulogu u mogućem mirovnom procesu i izbjeći scenarij u kojem bi ključne odluke donosili isključivo Washington i Moskva.
Dok rat u Ukrajini i dalje traje bez jasnog vojnog raspleta, Europa sve otvorenije pokušava zauzeti aktivniju ulogu u mogućim mirovnim pregovorima. Posljednjih dana intenzivirani su diplomatski razgovori između Kijeva i ključnih europskih prijestolnica, a paralelno s time u političkim krugovima ponovno se počelo govoriti i o Angeli Merkel kao mogućoj osobi koja bi mogla imati određenu ulogu u budućim pregovorima s Rusijom.
Prema pisanju Reutersa, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao je putem videoveze s britanskim premijerom Keirom Starmerom francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Friedrihom Merzom o novim formatima mogućih mirovnih pregovora i daljnjoj koordinaciji potpore Ukrajini. Zelenski je pritom izjavio kako očekuje nove američke prijedloge vezane uz “format i raspored” budućih razgovora, dok europski lideri pokušavaju osigurati da Europska unija ne ostane po strani u eventualnim pregovorima između Washingtona i Moskve.
Posebnu pozornost izaziva činjenica da se u europskim diplomatskim krugovima ponovno počelo spominjati ime bivše njemačke kancelarke Angele Merkel. Iako je iz aktivne politike otišla još 2021. godine, dio europskih dužnosnika smatra da bi upravo ona, zbog dugogodišnjeg iskustva i komunikacije s Vladimirom Putinom, mogla imati određenu ulogu u mogućim budućim pregovorima.
Prema pisanju Financial Timesa, unutar Europske unije razmatra se mogućnost imenovanja posebnog europskog izaslanika za kontakte s Moskvom, a među imenima koja se neslužbeno spominju nalaze se Angela Merkel i bivši talijanski premijer Mario Draghi.
Merkel je tijekom svojih 16 godina na čelu Njemačke bila jedna od ključnih europskih političarki u odnosima s Rusijom. Sudjelovala je u pregovorima oko sporazuma iz Minska 2014. i 2015., govori ruski jezik i dugo je održavala izravne kontakte s Putinom. Upravo zbog toga dio europskih diplomata smatra da bi mogla imati određeni autoritet u eventualnim pregovorima.
Ipak, njezin mogući povratak izaziva i brojne kontroverze. Kritičari podsjećaju da je Merkel godinama vodila politiku snažne energetske suradnje s Rusijom, uključujući projekt Sjeverni tok 2, zbog čega dio istočnoeuropskih država smatra da je upravo takva politika pridonijela jačanju ruskog utjecaja u Europi. Sama Merkel zasad odbacuje mogućnost formalnog povratka u diplomaciju, no nedavno je poručila kako Europa „ne koristi dovoljno svoj diplomatski potencijal” prema Rusiji, što su mnogi protumačili kao signal da Brisel traži novu strategiju za završetak rata.
