Predsjednik Izraela Isaac Herzog izjavio je da se Izrael i židovski narod suočavaju s „najgorim valom antisemitizma od Holokausta“, upozorivši na ono što naziva „osmom frontom“ globalnom kampanjom delegitimizacije Izraela putem medija i društvenih mreža.
U intervjuu za emisiju The Rosenberg Report Herzog je ustvrdio da ta „osma fronta“ ne predstavlja vojnu prijetnju, nego oblik psihološkog i informacijskog rata usmjerenog na potkopavanje prava židovskog naroda na vlastitu državu.
„To nije fizička fronta. To je kampanja mržnje koja crpi iz drevnih i modernih oblika antisemitizma“, rekao je Herzog, dodajući da se takve poruke šire na sveučilištima, u medijima i na društvenim platformama.
Izjava dolazi u kontekstu rata koji je započeo napadom Hamasa 7. listopada 2023., ali i sve dubljih političkih podjela na Zapadu oko izraelske vojne strategije, humanitarne situacije u Gazi i šire bliskoistočne ravnoteže.
Herzog je naglasio važnost savezništva između židovskih zajednica i kršćanskih skupina koje podupiru pravo Izraela na postojanje, osobito evanđeoskih kršćana u Sjedinjenim Američkim Državama, koje smatra strateški važnim partnerima.
Upozorio je i na rast kritičkih tonova prema Izraelu unutar dijela mlađe populacije i određenih političkih krugova u SAD-u.
Herzogova formulacija o „najgorem valu antisemitizma od Holokausta“ politički je snažna i nosi težinu povijesne usporedbe. Međutim, takve ocjene dio su šire izraelske komunikacijske strategije kojom se međunarodna kritika izraelske politike sve češće interpretira kroz sigurnosnu i identitetsku prizmu.
Istodobno, statistike u više zapadnih zemalja bilježe porast antisemitskih incidenata nakon 7. listopada, što daje dodatnu osjetljivost toj temi. No politička rasprava oko Izraela danas obuhvaća i pitanja međunarodnog prava, civilnih žrtava, regionalne stabilnosti te odnosa velikih sila prema Iranu i Bliskom istoku.
Pojam „osme fronte“ stoga ima dvostruku funkciju. Unutar Izraela mobilizira javnost oko osjećaja egzistencijalne ugroženosti. U inozemstvu pokušava redefinirati dio kritika kao dio šire kampanje delegitimizacije.
U vremenu kada se ratovi vode i informacijskim kanalima, percepcija postaje jednako važna kao i teritorij. Upravo zato rasprava o granici između legitimne političke kritike i antisemitizma ostaje jedno od ključnih pitanja suvremenih zapadnih demokracija.
