U tišini, daleko od velikih političkih parola, na relaciji između Srbija i Izrael razvija se projekt koji bi mogao imati dugoročne posljedice ne samo za vojnu industriju, nego i za geopolitičku ravnotežu u jugoistočnoj Europi. Riječ je o planu zajedničke proizvodnje bespilotnih letjelica, odnosno dronova, koji uključuje tehnološki transfer i izravno partnerstvo s jednom od vodećih svjetskih obrambenih kompanija, Elbit Systems.
Prema dostupnim informacijama iz više regionalnih i međunarodnih izvora, projekt bi se trebao realizirati kroz zajedničku tvrtku u kojoj bi izraelska strana imala većinski udio, oko 51 posto, dakle kontrolu, dok bi srpski partner bila državna tvrtka Yugoimport SDPR. Planirana lokacija proizvodnje su Šimanovci, industrijska zona nedaleko od Beograda, što dodatno potvrđuje ozbiljnost i infrastrukturnu pripremljenost projekta.
Ono što ovaj projekt izdvaja od klasičnih vojnih nabava jest činjenica da se ne radi samo o kupnji gotovih sustava, nego o prijenosu tehnologije i znanja. To znači da Srbija ne bi bila samo korisnik, nego i proizvođač bespilotnih sustava, uključujući potencijalno i naoružane dronove kratkog dometa te složenije sustave većeg operativnog dosega. Takav iskorak predstavlja značajan pomak u domaćim kapacitetima obrambene industrije i pozicionira Srbiju kao relevantnijeg aktera u regionalnoj sigurnosnoj arhitekturi.
Projekt se nadovezuje na već postojeću vojnu suradnju između Srbije i Izraela, koja je posljednjih godina intenzivirana kroz nabavu sofisticiranih sustava, uključujući i poznate bespilotne letjelice poput Hermes 900. Ovo nije prvi veliki posao između dvije strane. Kako pišu BIRN i Haaretz, Srbija je već 2024. kupila Elbitove PULS raketne sisteme i Hermes 900 dronove u poslu vrijednom 335 miliona dolara. Još veći ugovor slijedio je 2025. godine – oko 1,6 milijardi dolara za napredne raketne sisteme, dronove i opremu za elektronsko ratovanje, što pokazuje da je Srbija jedan od najvažnijih kupaca izraelske vojne tehnologije u Evropi.
Upravo ta prethodna suradnja otvorila je vrata za dublje partnerstvo koje sada prelazi iz faze kupnje u fazu zajedničke proizvodnje.
Prema dostupnim najavama, projekt je u fazi pripreme i strukturiranja, a početak konkretne realizacije i izgradnje proizvodnih kapaciteta očekivao se tijekom 2025. godine, uz postupno pokretanje proizvodnje nakon toga, ovisno o regulatornim, tehnološkim i političkim faktorima. Takvi projekti u pravilu zahtijevaju višegodišnju implementaciju, što znači da puni operativni kapaciteti ne bi bili dostupni odmah, nego kroz fazni razvoj.
No, izvan industrijskog i tehnološkog aspekta, ovaj projekt nosi i snažnu geopolitičku dimenziju. Uključivanje Izraela, države s globalno relevantnom vojnom tehnologijom i snažnim vezama sa Sjedinjenim Američkim Državama, daje dodatnu težinu cijelom pothvatu. Istodobno, činjenica da se takva proizvodnja razvija izvan okvira NATO-a, u zemlji koja vodi balansiranu vanjsku politiku između Zapada, Rusije i Kine, dodatno pojačava osjetljivost cijelog projekta.
U tom kontekstu, za Hrvatska ovaj razvoj događaja nije nevažan. Kao članica NATO-a i Europske unije, Hrvatska svoju sigurnost gradi kroz savezništva i integrirane obrambene sustave, dok Srbija ovakvim projektima jača vlastitu autonomiju u vojnoj proizvodnji. Iako to ne znači nužno narušavanje ravnoteže, otvara prostor za novu dinamiku u regiji, osobito u segmentu modernih tehnologija i bespilotnih sustava koji sve više definiraju suvremene sukobe. Pritom se i u Hrvatskoj sve češće spominju planovi razvoja i moguće proizvodnje bespilotnih sustava,
uključujući inicijative vezane uz Osijek, što dodatno potvrđuje da regija ulazi u novu fazu tehnološkog i sigurnosnog pozicioniranja.
Zaključno, projekt zajedničke proizvodnje dronova između Srbije i Izraela nije samo industrijska investicija, nego i strateški potez s jasnim političkim i sigurnosnim implikacijama. Upravo zato njegova geopolitička osjetljivost nadilazi lokalne okvire i ulazi u širi kontekst odnosa moći, savezništava i tehnološke konkurencije – uključujući i neizbježnu refleksiju na susjedne države poput Hrvatske.
