Švicarske vlasti nakon desetljeća tajnosti prvi put će otvoriti dugo skrivane dosjee o nacističkom ratnom zločincu Josefu Mengeleu, liječniku iz Auschwitza poznatom kao “Anđeo smrti”, čime se ponovno otvara pitanje moguće uloge Švicarske u prikrivanju nacističkih bjegunaca nakon Drugog svjetskog rata.
Odluka dolazi nakon višegodišnjeg pritiska povjesničara i sudskog postupka kojim se tražio pristup dokumentima koji su bili zatvoreni pod oznakom nacionalne sigurnosti sve do 2071. godine.
Mengele je bio jedan od najtraženijih nacističkih zločinaca nakon Drugog svjetskog rata. Kao liječnik SS-a u koncentracijskom logoru Auschwitz sudjelovao je u selekcijama zatvorenika za plinske komore i provodio brutalne medicinske eksperimente nad djecom i blizancima. Procjenjuje se da je u Auschwitzu ubijeno oko 1,1 milijun ljudi, većinom Židova.
Nakon rata pobjegao je iz Europe koristeći lažne dokumente Crvenog križa izdane u talijanskoj Genovi te se godinama skrivao u Južnoj Americi, ponajviše u Argentini, Paragvaju i Brazilu.
No upravo novi podaci iz švicarskih arhiva otvorili su sumnju da se Mengele nakon bijega možda vraćao u Europu i boravio u Švicarskoj.
Povjesničarka Regula Bochsler otkrila je kako je austrijska obavještajna služba još 1961. upozorila Švicarsku da se Mengele možda nalazi na njezinu teritoriju pod lažnim identitetom. Istodobno je njegova supruga u Zürichu unajmila stan i pokušala dobiti stalni boravak, što je dodatno pojačalo sumnje.
Prema dostupnim podacima, švicarska policija tada je nadzirala stan i pratila njezino kretanje, a u jednom izvješću spominje se i neidentificirani muškarac koji je viđen s njom. Nikada nije potvrđeno je li to bio upravo Mengele.
Povjesničari godinama tvrde da je upravo dugotrajno skrivanje dokumentacije dodatno poticalo teorije o mogućoj pomoći ili barem prešutnom ignoriranju nacističkih bjegunaca u poslijeratnoj Europi.
Posebno osjetljivo pitanje odnosi se na ulogu neutralne Švicarske tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Ta država već se desetljećima suočava s kritikama zbog odnosa prema židovskim izbjeglicama, poslovanja banaka s nacističkom Njemačkom i moguće logističke pomoći pojedinim nacistima nakon rata.
Mengele nikada nije odgovarao za svoje zločine. Umro je 1979. godine u Brazilu pod lažnim identitetom, a tek DNK analizom početkom 1990-ih potvrđeno je da je riječ upravo o njemu.
Otvaranje dosjea sada bi moglo dati nove odgovore o tome koliko su europske države nakon rata doista bile spremne loviti nacističke zločince, a koliko su pojedini sustavi godinama zatvarali oči pred njihovim skrivanjem.
