Zatvori su puni, sudovi spori, a alternativne kazne iznimka. Bez reforme kaznene politike, prenapučenost će postati trajno stanje. U zemlji u kojoj se „slučajno“ često završi u istražnom pritvoru ili zatvoru, izgradnja modernih kaznenih ustanova možda bi trebala biti strateška, a ne sporedna tema jer suvremeni zatvori očito postaju infrastruktura s vrlo stabilnom potražnjom.
Hrvatski zatvorski sustav već dulje vrijeme radi iznad svojih kapaciteta. Trenutno je u zatvorima i istražnom pritvoru više od 5.000 osoba lišenih slobode, iako je službeni smještajni kapacitet sustava oko 3.900 mjesta. To znači da je sustav prenapučen za najmanje tisuću osoba, što otvara ozbiljna pitanja uvjeta boravka zatvorenika, sigurnosti i radnih uvjeta zatvorskog osoblja.
Iako se u javnosti često govori jednostavno o „zatvorima“, hrvatski zatvorski susta je organizacijski znatno složeniji. U njegovom sastavu djeluje: 14 zatvora – uglavnom za istražni zatvor i kraće kazne, 7 kaznionica – za dugotrajno izdržavanje kazne, 2 odgojna zavoda – za maloljetnike, Zatvorska bolnica i Centar za dijagnostiku. Sve ustanove djeluju u okviru Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa.
Kaznionice se nalaze u Glini, Lepoglavi, Lipovici-Popovači, Požegi, Turopolju i Valturi, dok su zatvori u većim gradovima poput Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, Varaždina, Zadra i drugih. Poseban segment čine odgojni zavodi u Turopolju i Požegi te zatvorska bolnica u Zagrebu.
Posebno zabrinjava podatak da je gotovo 50 posto osoba lišenih slobode u istražnom pritvoru, što upućuje na potrebu ubrzanja sudskih postupaka ili šire primjene alternativnih mjera nadzora, poput elektroničkog nadzora.
Osijek i zatvor u središtu grada
Grad Osijek jedan je od rijetkih hrvatskih gradova koji zatvor ima u samom povijesnom središtu, u secesijskoj jezgri grada. Zbog toga već godinama postoji inicijativa Grada i Osječko-baranjske županije za njegovo izmještanje. Kao nova lokacija predložena je napuštena lokacija bivšeg Poljoprivrednog fakulteta na Tenjskoj cesti, gdje bi se postojeći, zapušteni objekti rušili i gradili potpuno novi zatvorski kompleks.
Koliko je žena u hrvatskim zatvorima?
Žene čine mali dio zatvorske populacije. Prema podacima World Prison Briefa, u 2023. godini u zatvorima i istražnom pritvoru bilo je 226 žena, što čini oko 5,1 posto ukupnog broja zatvorenika. Udio zatvorenica u Hrvatskoj sličan je europskom prosjeku, koji se kreće između 5 i 8 posto, ovisno o zemlji.
Iako se često govori o potrebi rasterećenja zatvora kroz alternativne sankcije, poput društveno korisnog rada, uvjetne ili elektroničkog nadzora, ne postoji javno dostupan, objedinjeni pregled koji bi pokazao koliko se takve mjere doista koriste. Podaci postoje unutar sudova te Uprave za zatvorski sustav i probaciju, ali nisu redovito objavljeni na način koji bi omogućio transparentan uvid javnosti.
Stručnjaci već godinama upozoravaju da se problemi zatvorskog sustava ne mogu riješiti isključivo gradnjom novih objekata. Ključ će biti u kaznenoj politici, većoj primjeni alternativnih sankcija, bržim sudskim postupcima i jačanju resocijalizacijskih programa. Koliko će se sustav uspjeti prilagoditi stvarnim potrebama, ostaje jedno od važnijih pitanja hrvatskog pravosuđa u godinama koje dolaze.
