U međunarodnim razmatranjima vojnih saveza i sigurnosnih aranžmana u 2025.–2026. ponovo je oživjela ideja o vojnom savezu muslimanskih zemalja po uzoru na NATO , koncept koji se ponekad naziva „Islamic NATO“ ili „Arab-Islamic military alliance”, izvještava The Sunday Guardian.
Ideja o vojnom savezu muslimanskih zemalja po uzoru na NATO ima potencijal značajno promijeniti sigurnosnu arhitekturu Bliskog istoka i šire regije. Takav savez mogao bi dodatno zaoštriti odnose s postojećim globalnim silama, ali i produbiti podjele unutar samog muslimanskog svijeta, gdje interesi i savezništva nisu jedinstveni. Za Europu i NATO to bi značilo pojavu novog, nepredvidivog sigurnosnog faktora u susjedstvu.
Što je Pakistan predložio?
Iako Pakistan nije formalno osnovao novi blok poput NATO-a, njegove vojne i političke elite, uključujući ministra obrane Khawaja Asifa, i drugi dužnosnici su pozivali na širu vojnu suradnju među muslimanskim državama nakon povećanih napetosti u regiji, posebno nakon izraelskih napada i regionalnih sigurnosnih turbulencija. Pakistanski dužnosnici su istaknuli da bi muslimanske zemlje trebale usvojiti kolektivnu sigurnosnu strategiju kako bi suočene s prijetnjama ostale jedinstvene.
Konsolidacija takvih ideja dijelom se temelji na Strategic Mutual Defence Agreement koji su u rujnu 2025. potpisali Pakistan i Saudijska Arabija. Po tom paktu, napad na jednu stranu smatra se napadom na obje, što je koncept nalik članku 5 NATO-a. Taj sporazum je označen kao prvi korak prema mogućem širem sigurnosnom okviru među nekim zemljama muslimanskog svijeta.
Širenje i uključivanje drugih zemalja
Pakistan i Saudijska Arabija otvorili su vrata mogućem širem partnerstvu. Primjerice, Turska je ušla u razgovore o pristupanju obrambenom paktu, signalizirajući interes za širu sigurnosnu suradnju. Dužnosnici poput pakistanskog zamjenika premijera su izjavili da bi, ako se veći broj muslimanskih država uključi u ovakve sporazume, to moglo dovesti do saveza s karakteristikama sličnim NATO-u.
Međutim, to nema formalnu strukturu kao NATO jer ne postoji centralno zapovijedanje, institucionalni okvir, zajednička vojna doktrina ili stalna skupina država-članica s jasnim članstvom i obavezama.
Širi regionalni kontekst
Ideja “islamskog NATO-a” nije nova i povremeno se spominje u kontekstu arapskih ili islamskih summita, posebno u vrijeme kada sigurnosne tenzije rastu, kao što je slučaj nakon izraelskih vojnih operacija u regiji. Razni prijedlozi za zajedničku vojnu koaliciju
pojavljivali su se i ranije, ali su često ostali na razini ideja ili ad-hoc inicijativa bez čvrste institucionalizacije navodi Newsweek.
Pakistan se, zajedno s partnerima poput Saudijske Arabije i potencijalno Turske, zalaže za jaču kolektivnu obranu muslimanskih zemalja i ispituje mogućnosti stvaranja nečeg nalik savezu poput NATO-a. No, do sada se radi više o političkim i strateškim inicijativama i bilateralnim ili trilateralnim sporazumima, nego o formalno uspostavljenoj organizaciji s punom strukturom i članstvom poput onog koji NATO ima.
