Hrvatsko gospodarstvo u 2025. godini bilježi solidan rast, ali iza brojki se kriju ozbiljni problemi. Dok Europska komisija predviđa rast BDP-a od oko 3 posto, a inflacija se spušta prema 4 posto, građani i dalje osjećaju pritisak visokih cijena, nedostatka radne snage i skupog stanovanja.
Inflacija i troškovi života
Cijene hrane, usluga i stanovanja i dalje rastu, unatoč službenom smanjenju inflacije. Najamnine su sve skuplje, a mlade obitelji teško dolaze do prve nekretnine. Prosječna cijena kvadrata stana u većim gradovima prelazi 3.000 eura, dok su plaće, iako veće nego lani, još uvijek preniske za realne troškove života.
Manjak radne snage i demografija
Hrvatska danas ima rekordno nisku nezaposlenost, ali to nije znak zdravog tržišta rada. Stotine tisuća radnika nedostaju u građevini, ugostiteljstvu i industriji. Taj manjak popunjavaju strani radnici, što mijenja strukturu tržišta rada i otvara nova društvena pitanja.
Javne financije i troškovi države
Proračun bilježi rast rashoda, ponajprije zbog povećanja plaća u javnom sektoru i subvencija koje su ostale nakon energetske krize. Deficit države trebao bi se zadržati ispod 3 posto BDP-a, ali bez ozbiljnog rezanja troškova i učinkovitijih reformi, taj će prostor uskoro nestati.
Ovisnost o turizmu
Turizam i dalje čini petinu hrvatskog gospodarstva. Iako je sezona 2025. rekordna, ovisnost o jednoj djelatnosti ostaje slabost. Pad potražnje ili loša sezona mogu brzo utjecati na cijelo gospodarstvo. Potrebna je veća raznolikost – ulaganja u industriju, energetiku i digitalne tehnologije.
Zaključno, Hrvatska ulazi u razdoblje usporavanja rasta. Ako se ne provedu dubinske reforme – od poreznog sustava do obrazovanja i javne uprave – zemlja bi mogla zaglaviti u začaranom krugu niskih plaća, visoke potrošnje i dugotrajne ovisnosti o turizmu.
