Susret Donalda Trumpa i Benjamina Netanyahua u Bijeloj kući dolazi u trenutku duboke geopolitičke neizvjesnosti na Bliskom istoku. U središtu razgovora bit će Iran, njegov nuklearni program i regionalni utjecaj, ali i šire pitanje odnosa snaga u regiji.
Washington i Teheran intenziviraju pregovore o ograničavanju iranskog nuklearnog programa, no pozicije su i dalje udaljene. SAD i Izrael žele potpuno zaustavljanje obogaćivanja urana, ograničenje balističkog programa i prekid potpore iranskim saveznicima poput Hamasa i Hezbollaha. Iran, s druge strane, uvjetuje bilo kakve ustupke ublažavanjem sankcija koje su ozbiljno oslabile njegovo gospodarstvo.
Netanyahu u Washington dolazi s jasnim ciljem – osigurati da eventualni sporazum ne bude parcijalan i da obuhvati sve elemente koje Izrael smatra egzistencijalnim sigurnosnim pitanjem. U izraelskim sigurnosnim krugovima postoji bojazan da bi Trump, u želji za brzim diplomatskim uspjehom, mogao pristati na dogovor koji bi ograničio nuklearni program, ali ostavio netaknut iranski raketni arsenal i mrežu regionalnih saveznika.
Istodobno, SAD demonstrira vojnu snagu. Nakon raspoređivanja nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln u regiju, Trump je najavio mogućnost slanja dodatne udarne skupine, šaljući signal da diplomacija ima potporu tvrde sile. Takva strategija kombinacije pritiska i pregovora tipična je za američki pristup u kriznim žarištima, no nosi rizik pogrešne procjene i nenamjerne eskalacije.
Iran se trenutačno nalazi u osjetljivom položaju. Unutarnji nemiri i prošlogodišnji vojni pritisci oslabili su režim, ali Teheran i dalje raspolaže značajnim asimetričnim kapacitetima kroz saveznike u Libanonu, Gazi, Iraku i Jemenu. Upravo ti akteri čine regionalnu sigurnosnu arhitekturu krhkom i podložnom lancu reakcija.
Netanyahuov šesti posjet SAD-u od Trumpova povratka na dužnost potvrđuje čvrsto savezništvo dviju zemalja, ali i činjenicu da se odluke o iranskom pitanju donose u uskom krugu Washingtona i Tel Aviva. Ključno pitanje ostaje hoće li prevladati diplomacija s jasnim sigurnosnim jamstvima ili će regija ući u novu fazu konfrontacije.
Ishod razgovora mogao bi dugoročno redefinirati ravnotežu snaga na Bliskom istoku, bilo kroz novi sporazum koji bi stabilizirao odnose, bilo kroz produbljivanje blokovske podjele između Irana i američko-izraelskog saveza.
