Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod u četvrtom tromjesečju 2025. realno porastao 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije. Na razini cijele godine rast je iznosio 3,2 posto.
Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja ocjenjuje da je time završena faza ekstremnog postpandemijskog uzleta te upozorava na rastuće neravnoteže u javnim financijama i platnoj bilanci.
Iako je rast bio solidan, posebno u usporedbi s dinamikom u Europskoj uniji, riječ je o najslabijoj stopi u postpandemijskom razdoblju.
Deficit prema granici od 3 posto BDP-a
Pritisak na državni proračun, ponajprije zbog snažnog rasta plaća u javnom sektoru tijekom 2024., koji se kao trajni trošak prenio u 2025., te rasta socijalnih davanja, doveo je do povećanja proračunskog deficita. U 2025. godini deficit se približio razini od 3 posto BDP-a.
Istodobno, stagnacija broja turističkih noćenja uz rast cijena usluga dovela je do realnog pada deviznog prihoda od turizma. Time je oslabljena ključna protuteža deficitu u robnoj razmjeni, što produbljuje neravnotežu na tekućem računu platne bilance.
Investicije jedina ubrzana komponenta
Rast BDP-a temeljio se na osobnoj potrošnji od 2,5 posto, koju su održali rast zaposlenosti, plaća i kreditne zaduženosti, te na investicijama, koje su ubrzale s 5,3 na 6,1 posto. Investicije se ponajprije financiraju iz fondova Europske unije, osobito kroz Mehanizam za oporavak i otpornost.
Industrija je prvi put nakon dvije godine pozitivno pridonijela rastu, uz povećanje od 2,9 posto. Istodobno je rast građevinarstva usporio s 15,1 na 7,3 posto, a turizma i trgovine s 5,9 na 2,7 posto.
Izvoz usluga pao je drugu godinu zaredom, i to po stopi od 2,6 posto, čime je neto inozemna potražnja imala negativan učinak na ukupni rast.
Prema ocjeni Šaravanje, aktualni model rasta sve više pokazuje strukturne slabosti jer rast ne prati povećanje produktivnosti i konkurentnosti.
