Sukob na Bliskom istoku već se prelijeva na tržišta energije. Nakon vijesti da je Katar zatvorio Ras Laffan, najveći LNG terminal na svijetu, cijene plina skočile su oko 50 posto.
Ras Laffan je povezan s plinskim poljem North Field, najvećim poznatim nalazištem prirodnog plina na svijetu. Riječ je o jednom od ključnih izvora globalne opskrbe ukapljenim prirodnim plinom.
Perzijski zaljev i dalje je energetsko središte svijeta. Iako je udio nafte u globalnom gospodarstvu manji nego prije pola stoljeća, ovisnost o plinu i nafti ostaje visoka. Plin nije samo energent za grijanje i proizvodnju struje. Od njega se proizvode gnojiva, plastika, petrokemijski proizvodi i kompozitni materijali koji se koriste u zrakoplovstvu i automobilskoj industriji.
Dodatni problem je Hormuški tjesnac. Kroz taj uski pomorski prolaz 2024. godine prolazilo je oko 20 posto svjetskog izvoza nafte i plina. Svaka eskalacija sukoba, posebno uz ulogu Irana, izravno otvara pitanje sigurnosti pomorskih ruta i stabilnosti opskrbe.
Većina katarskog plina trenutačno ide prema Aziji, no Europa je posljednjih godina povećala uvoz LNG-a kako bi smanjila ovisnost o ruskim energentima. Ujedinjena Kraljevina i države Europske unije planirale su dodatno jačati oslanjanje na Katar.
Ako se zatvaranje Ras Laffana produži, Europa bi se mogla suočiti s novim pritiskom na cijene energije. Iako su veleprodajne cijene i dalje niže nego u vrhuncu krize 2022., produžena nestabilnost mogla bi ponovno pogurati inflaciju i troškove kućanstava.
Za Hrvatsku to znači potencijalni rast cijena plina i električne energije, ali i širi udar na gospodarstvo kroz skuplje sirovine i transport.
Razvoj situacije u Zaljevu zato nije daleka geopolitička priča, nego pitanje energetske i gospodarske sigurnosti Europe.
