Energetska tranzicija u Hrvatskoj mjerit će se kroz cijenu koju plaćaju građani i gospodarstvo, a ne kroz političke ciljeve, poručeno je na Energetskom summitu 2026.
Državni tajnik Vedran Špehar jasno je naglasio da energija više nije samo tržišno pitanje nego pitanje sigurnosti države, posebno u uvjetima globalnih kriza i nestabilnosti.
Hrvatsku do 2030. čeka snažan investicijski ciklus u energetiku, s fokusom na sigurnost opskrbe i otpornost sustava. U prvom planu su LNG projekti, plinska infrastruktura, geotermalni izvori i modernizacija elektroenergetske mreže.
Naglasak je stavljen i na energetsku učinkovitost koja izravno utječe na troškove i konkurentnost gospodarstva.
Na summitu se raspravljalo i o ulozi umjetne inteligencije i digitalizacije u upravljanju sustavom, s ciljem smanjenja gubitaka i povećanja učinkovitosti.
Poruka s konferencije može se svesti na jedno, ulaganja moraju rezultirati konkretnim učinkom na cijenu energije.
Građani neće mjeriti energetsku politiku po strategijama nego po računima.
Ako cijene ostanu visoke, sva ulaganja i projekti gube smisao, jer konačni test tranzicije nije tehnologija nego standard građana.
