U vremenu kada je informacija dostupna u sekundi, ključni problem više nije brzina, nego točnost informacije.
Upravo o tome raspravljalo se na panelu održanom u Zagrebu, gdje su stručnjaci upozorili na sve veći rizik širenja netočnih i manipulativnih podataka, osobito uz razvoj umjetne inteligencije.
Panel je okupio predstavnike akademske zajednice, medija i statistike, među kojima su bili Lidija Brković iz Državnog zavoda za statistiku, profesor Marko Grdešić, Toni Milun i Marko Matijević.
U središtu rasprave bilo je pitanje kako razlikovati pouzdane informacije od onih koje to nisu, u okruženju u kojem sadržaj može proizvesti gotovo svatko.
Istaknuto je da umjetna inteligencija može biti koristan alat, ali samo ako se koristi uz provjerene i službene izvore podataka.
Poseban naglasak stavljen je na važnost službene statistike, koja ostaje jedan od rijetkih stabilnih izvora pouzdanih informacija.
Stručnjaci su upozorili da problem nije samo u netočnim podacima, nego i u pogrešnim interpretacijama – podaci mogu biti točni, ali zaključci potpuno pogrešni.
Za Hrvatsku to znači da borba protiv dezinformacija ne ovisi samo o tehnologiji, nego i o razini medijske i statističke pismenosti građana.
Ključno pitanje ostaje mogu li obrazovni sustav i institucije pratiti brzinu razvoja umjetne inteligencije ili će prostor informiranja sve više preuzimati nepouzdani izvori.
