Predsjednik vladinog Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata uputio je otvoreno pismo zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću u kojem od njega traži da Grad Zagreb povuče pokroviteljstvo nad manifestacijom Trnjanski krijesovi.
U pismu se upozorava kako obilježavanje 8. svibnja kao “dana oslobođenja Zagreba” za brojne hrvatske obitelji predstavlja početak masovnih likvidacija, progona i komunističkog terora nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Autor pisma tvrdi kako Zagreb 1945. godine nije bio oslobođen grad, nego “ispražnjen grad” u koji su, kako navodi, komunističke postrojbe ušle radi uspostave nove vlasti i obračuna s političkim protivnicima.
Posebno se naglašava pitanje masovnih grobnica na području Zagreba i okolice.
Navodi se i kako su na Tuškancu pronađeni posmrtni ostaci najmanje 102 osobe, na području Gračana 294 osobe, među kojima i 63 maloljetnika, dok su masovne grobnice pronađene i u Savskoj ulici, Čučerju te šumi Lešće.
Autor upozorava kako Hrvatska tek ulazi u ozbiljnije istraživanje komunističkih zločina te tvrdi da bi stvarni broj masovnih grobnica mogao biti višestruko veći, slično iskustvu Slovenije gdje je broj evidentiranih lokacija tijekom godina drastično rastao.
Posebno kontroverzan dio pisma odnosi se na citirani dopis Aleksandra Rankovića iz svibnja 1945. godine upućen OZN-i za Hrvatsku, u kojem se izražava nezadovoljstvo malim brojem likvidacija u Zagrebu nakon ulaska partizanskih snaga u grad.
Autor pisma smatra kako taj dokument pokazuje “duh režima” čiji se dolazak u Zagreb danas obilježava kroz Trnjanske krijesove.
Tomaševiću se zamjera i, kako se navodi, selektivan odnos prema žrtvama totalitarnih režima te nedostatak jasnog pijeteta prema žrtvama komunizma.
Od zagrebačkog gradonačelnika traži se da Grad Zagreb pruži punu potporu istraživanju, ekshumaciji i dostojnom pokopu žrtava poraća te da osobno obiđe lokacije masovnih grobnica.
Cijela rasprava ponovno pokazuje koliko je pitanje komunističkih zločina i dalje jedno od najdubljih političkih i ideoloških prijepora u Hrvatskoj, čak osamdeset godina nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Dok dio političke scene 8. svibnja obilježava kao dan oslobođenja Zagreba od fašizma, drugi upozoravaju kako je upravo nakon ulaska partizanskih snaga uslijedio val masovnih likvidacija, progona i obračuna bez suđenja.
Zato rasprava o Trnjanskim krijesovima danas više nije samo pitanje jedne manifestacije, nego i pitanje načina na koji hrvatsko društvo tumači vlastitu povijest, komunističko nasljeđe i odnos prema žrtvama svih totalitarnih režima
