Sve više država traži modele koji bi zaposlenicima omogućili više slobodnog vremena bez smanjenja produktivnosti, što potvrđuje da pitanje organizacije rada postaje jedno od ključnih tema europskog tržišta rada
Prema najnovijim podacima Eurostata, više od petine zaposlenih u Europi, odnosno 21,3 posto, redovito radi subotom i nedjeljom. Iako je rad vikendom sastavni dio brojnih djelatnosti, razlike među državama su izrazite, a prednjače zemlje juga i jugoistočne Europe.
Najveći udio zaposlenih koji rade vikendom bilježi Grčka, gdje je vikendom aktivno čak 41 posto zaposlenih i samozaposlenih osoba. Slijede Bosna i Hercegovina s 33 posto te Malta, Cipar i Sjeverna Makedonija s po 32 posto.
Hrvatska se nalazi znatno ispod europskog prosjeka. Prema dostupnim podacima, vikendom redovito radi 13,7 posto zaposlenih, što je slično udjelu u Sloveniji i osjetno manje od prosjeka Europske unije.
S druge strane, najniže stope bilježe zemlje srednje i istočne Europe. U Litva vikendom radi samo 4 posto zaposlenih, u Mađarskoj 7 posto, a u Poljskoj 7,5 posto.
Podaci pokazuju i velike razlike između zaposlenika i poslodavaca. Dok vikendom radi 18,5 posto zaposlenih, među poslodavcima i vlasnicima tvrtki taj udio doseže čak 46 posto. U Grčka je taj udio posebno visok i iznosi čak 75 posto, dok su vrlo visoke stope zabilježene i u Belgiji s 66 posto te Francuskoj s 60 posto.
Najveća vjerojatnost rada vikendom prisutna je u zanimanjima vezanim uz usluge i prodaju, gdje gotovo polovica radnika, njih 47,6 posto, redovito radi subotom i nedjeljom. Gotovo jednak udio bilježe poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, s 47,2 posto zaposlenih koji rade vikendom. U tzv. elementarnim zanimanjima, odnosno poslovima koji uključuju rutinske fizičke zadatke, vikendom redovito radi 25,7 posto zaposlenih.
Skraćivanje radnog vremena
Istodobno, dio europskih država eksperimentira sa skraćivanjem radnog tjedna kako bi poboljšao ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Poljska je 2025. pokrenula pilot-projekt kojim se radni tjedan smanjuje s 39 na 35 sati bez smanjenja plaće. U projektu zaposlenici mogu birati između kraćeg dnevnog radnog vremena, trodnevnog vikenda ili dodatnih dana godišnjeg odmora, a rezultati će se analizirati 2027. godine.
Slične modele testirale su i Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Portugal, Island, Francuska i Španjolska.
Podaci pokazuju da je rad vikendom i dalje stvarnost za milijune Europljana, osobito u uslužnim djelatnostima i među poduzetnicima. Istodobno, sve više država traži modele koji bi zaposlenicima omogućili više slobodnog vremena bez smanjenja produktivnosti, što potvrđuje da pitanje organizacije rada postaje jedno od ključnih tema europskog tržišta rada.
