Voditelj jedne od podružnica Zagrebačkog holdinga Filip Jurišić podnio je ostavku nakon što je interna kontrola utvrdila sumnju na nepravilnosti u korištenju službene poslovne kartice. Istodobno je isključen iz stranke Možemo, a Holding je najavio daljnju provjeru njegove dokumentacije i drugih troškova.
Prema službenim informacijama Zagrebačkog holdinga, interna kontrola utvrdila je osnovanu sumnju da je službena kartica korištena za privatne troškove u ukupnom iznosu od 936 eura. Slučaj je prijavljen nadležnim tijelima, a Jurišić je u međuvremenu podnio ostavku na mjesto voditelja podružnice.
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević potvrdio je da Filip Jurišić više nije član političke platforme Možemo te izjavio kako bi, da nije sam podnio ostavku, bio razriješen dužnosti.
Prema pisanju 24sata, među spornim troškovima nalazi se i račun za karmine koji je, kako navodi taj medij, plaćen službenom karticom. Jurišić je, prema istom izvoru, taj trošak obrazložio kao poslovni sastanak. Te informacije proizlaze iz medijskih navoda i nisu navedene u službenom priopćenju Zagrebačkog holdinga.
Holding je najavio da će provjeriti i ostale račune te korištenje drugih službenih kartica kako bi se utvrdilo postoje li eventualne dodatne nepravilnosti. Iz Gradske uprave poručuju kako će, utvrde li se nove nepravilnosti, protiv odgovornih biti poduzete odgovarajuće mjere.
Oporbene političke stranke zatražile su potpunu transparentnost postupka te objavu svih nalaza interne kontrole, dok iz gradske vlasti ističu kako nitko neće biti zaštićen ako se utvrdi odgovornost.
Ovaj slučaj mogao bi prerasti okvire pojedinačne afere i otvoriti pitanje sustava unutarnje kontrole u Zagrebačkom holdingu. Ako se potvrdi da nepravilnosti nisu izolirani slučaj, nego dio šire prakse, politička odgovornost više neće biti samo na jednom dužnosniku, već i na upravi Holdinga te gradskoj vlasti koja je odgovorna za nadzor najveće gradske tvrtke u Hrvatskoj.
Posebnu težinu cijelom slučaju daje činjenica da je platforma Možemo svoj politički identitet gradila na obećanjima o transparentnosti, odgovornom upravljanju i prekidu s praksama koje je godinama kritizirala kod svojih političkih prethodnika. Upravo zato javnost s povećanom pozornošću očekuje rezultate najavljenih provjera, ali i odgovor na pitanje postoji li riječ o izdvojenom propustu ili problemu koji je šire naravi.
Neovisno o političkim posljedicama, konačan odgovor dat će nadležna tijela nakon završetka svih provjera i eventualnih postupaka. Do tada ostaje otvoreno pitanje hoće li ovaj slučaj postati primjer učinkovite kontrole javnog novca ili tek početak otkrivanja novih nepravilnosti u poslovanju Zagrebačkog holdinga.
