Nakon godina trgovinskih ratova, carina, sankcija i geopolitičkih prijetnji, predstojeći susret Donald Trumpa i Xi Jinpinga mogao bi postati jedan od najvažnijih diplomatskih događaja godine. Ovo će biti prvo putovanje aktualne administracije u Kinu nakon 2017., a očekivanja su iznimno velika: od mogućeg novog trgovinskog sporazuma do razgovora o Iranu, Taiwan i nuklearnom naoružanju.
Prema američkim izvorima, SAD i Kina mogli bi uspostaviti nove forume za olakšavanje trgovine i ulaganja. Istodobno se očekuje da Kina najavi velike kupnje Boeingovih zrakoplova, američkih poljoprivrednih proizvoda i energenata, što bi Trumpu omogućilo da susret predstavi kao konkretnu gospodarsku pobjedu.
U pozadini se vodi i borba za strateške resurse. Dvije sile razgovaraju o mogućem produljenju trgovinskog primirja koje omogućuje izvoz rijetkih zemnih bogatstava iz Kine u SAD. Ti su minerali ključni za proizvodnju čipova, baterija, električnih vozila i vojne tehnologije, pa svaki dogovor u tom području ima dalekosežne posljedice za globalno gospodarstvo.
No, pravi izazovi leže u geopolitici. Washington želi da Peking iskoristi svoj utjecaj na Iran kako bi pomogao u smirivanju regionalnih sukoba i olakšao postizanje sporazuma. Istodobno, pitanje Tajvana ostaje najosjetljivija točka odnosa dviju supersila. Sjedinjene Države ostaju glavni sigurnosni partner i dobavljač oružja Tajvanu, dok Kina otok smatra sastavnim dijelom svojeg teritorija.
U političkom smislu, Donald Trump ponovno pokazuje obrazac po kojem najprije podiže napetosti, a zatim ih koristi kao pregovarački alat. Taj pristup podsjeća na poslovnu strategiju iz njegovih nekretninskih dana: stvoriti osjećaj neizvjesnosti, povećati pritisak i na kraju ponuditi dogovor koji se može prikazati kao pobjeda. Za pristaše, Trump je iznimno vješt pregovarač koji koristi nepredvidivost kao sredstvo za postizanje ustupaka. Za kritičare, riječ je o riskantnoj taktici koja kratkoročne političke dobitke stavlja ispred dugoročne stabilnosti. Veliki susreti Trumpa i Xi Jinpinga 2017. obilježili su početak intenzivnijeg osobnog odnosa, ali i pokušaj da se ublaže rastuće trgovinske napetosti između te dvije zemlje. Iako su tada razmijenjene brojne najave gospodarske suradnje i veliki trgovinski ugovori, već tijekom 2018. uslijedio je trgovinski rat s uvođenjem carina na stotine milijardi dolara robe, što je pokazalo da su diplomatski osmijesi bili tek privremeno primirje između dviju najvećih svjetskih sila.
Obje zemlje redovito objavljuju službene informacije o bilateralnim sastancima, no stvarni rezultat ovog susreta mjerit će se time hoće li dvije najveće svjetske ekonomije uspjeti smanjiti napetosti bez novih ustupaka koji bi mogli otvoriti još ozbiljnije geopolitičke prijepore.
Ako Trump iz Pekinga ode s velikim kineskim narudžbama, napretkom u trgovinskom primirju i barem djelomičnim pomakom oko Irana, moći će susret predstaviti kao potvrdu svoje pregovaračke strategije. Ako dogovor izostane, svijet bi se mogao suočiti s
novim razdobljem gospodarske i političke neizvjesnosti. Upravo zato summit Trumpa i Xija nije samo bilateralni sastanak, nego test može li osobna diplomacija dvojice najmoćnijih lidera današnjice privremeno stabilizirati odnos koji u velikoj mjeri određuje budućnost globalnog poretka.
