Umjetna inteligencija više nije pitanje budućnosti nego sadašnjosti, a Hrvatska će se vrlo brzo morati odlučiti želi li pratiti tehnološke promjene ili ponovno kasniti za razvijenijim državama Europe. Upravo je to bila jedna od glavnih poruka sa 30. Međunarodnog znanstvenog skupa „Društvo i tehnologija“ održanog u Zagrebu.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović poručio je kako tehnologija i umjetna inteligencija već snažno mijenjaju tržište rada, gospodarstvo i način poslovanja, ali je naglasio da čovjek mora ostati u središtu svih procesa.
„AI je alat čovjeka koji treba znati koristiti, a ne njegova zamjena“, rekao je Burilović.
Upozorio je i na jedan od najvećih problema hrvatskog tržišta rada – neusklađenost obrazovanja i stvarnih potreba gospodarstva. Dok tvrtke sve teže pronalaze kvalificirane radnike, tehnološke promjene dodatno ubrzavaju potrebu za novim znanjima i stalnim usavršavanjem.
Zato se sve više govori o cjeloživotnom obrazovanju kao ključnom pitanju gospodarskog opstanka.
Burilović je istaknuo kako je kroz AI i kibernetičku akademiju HGK dosad prošlo više od dvije tisuće sudionika iz gospodarstva, javnog sektora i akademske zajednice.
Na skupu se govorilo i o problemu nedostatka radne snage, migracijama, digitalizaciji i rastućem utjecaju umjetne inteligencije na globalno gospodarstvo.
Premijer Andrej Plenković upozorio je pritom na sve veći problem razlikovanja točnih i netočnih informacija u vremenu kada se građani dominantno informiraju putem društvenih mreža.
Istaknuo je kako Vlada kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti ulaže u medijsku pismenost, posebno među mladima.
Velik dio rasprave odnosio se i na ICT sektor koji postaje jedan od ključnih dijelova hrvatskog gospodarstva. Vlada očekuje njegov daljnji rast, posebno kroz razvoj umjetne inteligencije, digitalnih tehnologija i kibernetičke.
No, iza svih tehnoloških optimizama ostaje jedno ozbiljno pitanje.
Hrvatska i dalje ima kronični manjak stručnjaka, sporu administraciju i obrazovni sustav koji teško prati brzinu tehnoloških promjena. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da umjetna inteligencija sama po sebi neće riješiti probleme gospodarstva ako država paralelno ne ulaže u ljude, znanje i modernizaciju tržišta rada.
Jer u utrci za novu tehnološku ekonomiju najveći problem više neće biti tko ima tehnologiju, nego tko ima ljude koji je znaju koristiti.
