Hrvatska zbog multiplog mijeloma godišnje gubi gotovo 45 milijuna eura, a više od pet milijuna eura otpada na smanjenu produktivnost, gubitak radne sposobnosti i manje porezne prihode, pokazala je prva fiskalna analiza ove bolesti provedena za Hrvatsku.
Stručnjaci upozoravaju da problem nije samo zdravstveni, nego i ozbiljan gospodarski jer se troškovi odgođenog liječenja na kraju prebacuju na obitelji pacijenata, socijalni sustav i cijelo gospodarstvo.
Posebno zabrinjava podatak da hrvatski pacijenti na inovativne terapije koje su već odobrene na razini Europske unije čekaju prosječno čak 549 dana.
Multipli mijelom zloćudna je bolest krvi koja zahvaća koštanu srž, a prema procjenama u Hrvatskoj s tom dijagnozom živi oko 2300 osoba. Procjenjuje se i da bolest izravno pogađa oko 5000 članova obitelji i njegovatelja.
Glavni autor studije, slovački zdravstveni ekonomist prof. dr. Róbert Babeľa, upozorio je da se teret bolesti godinama pogrešno promatra samo kroz rashode zdravstva.
“Do 80 posto ukupnog tereta bolesti pada izvan zdravstvenog proračuna, na financijski, socijalni i radni sustav”, istaknuo je Babeľa.
U analizi su sudjelovali i hrvatski stručnjaci izv. prof. dr. Luka Vončina, izv. prof. dr. Šime Smolić i izv. prof. dr. Ana Bobinac.
Podaci pokazuju da je Hrvatska posljednjih godina ipak ostvarila određeni napredak. Petogodišnje preživljenje pacijenata povećano je s oko 35 posto na današnjih 60 do 65 posto, dok su ulaganja u liječenje od 2009. porasla za gotovo 300 posto.
No stručnjaci upozoravaju da Hrvatska i dalje zaostaje za velikim dijelom Europe kada je riječ o brzini dostupnosti novih terapija.
Makroekonomist prof. dr. Dennis Ostwald iz njemačkog WifOR instituta upozorio je da se zdravstvo i dalje prečesto promatra kao trošak, a ne kao ulaganje.
“Kad zbog bolesti izgubite radnika, ne gubite samo zaposlenika nego i poreznog obveznika”, upozorio je Ostwald.
Sudionici konferencije predložili su osnivanje posebne međuresorne radne skupine, brže odobravanje inovativnih terapija i uvođenje fiskalnog modela koji bi pri donošenju odluka uzimao u obzir ukupni gospodarski učinak liječenja, a ne samo trošak lijekova.
Rasprava o multiplom mijelomu ponovno je otvorila i puno šire pitanje stanja hrvatskog zdravstva. Dok Europa ubrzano uvodi nove terapije i modele liječenja, hrvatski pacijenti često mjesecima ili godinama čekaju odluke administracije. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da odgađanje liječenja dugoročno državu košta više nego pravodobno ulaganje u suvremenu terapiju.
