Ministrica zdravstva Irena Hrstić priznala je da su liste čekanja i dalje jedan od najvećih problema hrvatskog zdravstva, no tvrdi da se prvi pomaci ipak vide. Na kongresu Udruge poslodavaca u zdravstvu u Vodicama poručila je kako je prosječno čekanje na dijagnostiku posljednjih mjeseci smanjeno sa 144 na 142 dana.
„Pomak od dva dana izgleda malo, ali to gledam kao pozitivan trend“, rekla je ministrica.
Iako Vlada već godinama najavljuje reforme i skraćivanje čekanja, službeni podaci i dalje pokazuju da građani na brojne pretrage čekaju mjesecima, a u pojedinim bolnicama i znatno dulje. Upravo zato i samo smanjenje od dva dana pokazuje koliko je problem duboko ukorijenjen u sustavu.
Hrstić smatra da je dio problema povezan i s dugogodišnjim nedostatkom jasne organizacije zdravstvenog sustava, posebno kada je riječ o odnosu bolnica, hitne medicine i obiteljske medicine.
Jedna od tema bila je i dvojni rad liječnika, koji posljednjih mjeseci izaziva političke i stručne prijepore. Ministrica je poručila kako nije za apsolutnu zabranu rada liječnika u privatnom i javnom sektoru istodobno, navodeći da upravo takav model često pokriva ozbiljan manjak kadra u javnom zdravstvu.
Prema podacima Ministarstva, oko 30 posto dopusnica odnosi se na rad liječnika unutar drugih javnih zdravstvenih ustanova, ponajviše u hitnoj medicini.
Hrstić tvrdi da je sustav izdavanja dopusnica danas transparentniji i strože kontroliran nego ranije te da je broj evidentiranih dopusnica porastao oko devet posto upravo zbog preciznijeg praćenja.
Istodobno priznaje da zdravstveni sustav i dalje ima ozbiljan problem manjka liječnika i specijalista, posebno u manjim sredinama i ruralnim područjima.
Kao jedno od mogućih rješenja najavila je promjene u financiranju specijalizacija liječnika, koje bi se ubuduće mogle financirati centralno preko države, a ne pojedinačno preko bolnica i županija.
Govoreći o financijskom stanju bolnica, ministrica je priznala da dugovi prema veledrogerijama i dalje rastu, ali tvrdi sporijim tempom nego ranije zahvaljujući većim financijskim limitima i kontroli troškova.
Posebno važnom najavom smatra uključivanje privatnih zdravstvenih ustanova u CEZIH početkom 2027. godine, što bi trebalo omogućiti bolju razmjenu nalaza i podataka između javnog i privatnog sektora.
No ključni problem hrvatskog zdravstva i dalje ostaje isti: građani sustav najviše ocjenjuju kroz brzinu pregleda i dostupnost liječnika. Upravo na tim pitanjima zdravstveni sustav godinama gubi povjerenje javnosti, a podaci o višemjesečnim čekanjima pokazuju da Hrvatsku i dalje čeka ozbiljna i dugotrajna reorganizacija zdravstva.
