Nova matematička studija izazvala je veliku pozornost znanstvene javnosti nakon što je pokazala da bi čovječanstvo, u slučaju ozbiljnih globalnih kriza, moglo doživjeti dramatičan pad broja stanovnika već do 2064. godine.
Istraživanje su proveli fizičari Alessio Zaccone sa Sveučilišta u Milanu i pokojni Kostya Trachenko s londonskog Queen Mary Universityja, a objavljeno je u časopisu Chaos, Solitons & Fractals.
Njihov model temelji se na jednoj nelinearnoj matematičkoj jednadžbi koja, tvrde autori, može opisati sve faze rasta svjetske populacije tijekom posljednjih 12 tisuća godina, od sporog rasta u neolitu, preko eksplozije stanovništva tijekom industrijske revolucije, pa sve do usporavanja rasta nakon 1970-ih.
Najcrnji scenarij: čovječanstvo pada na dvije milijarde ljudi
Najviše pažnje izazvao je dio studije koji simulira ekstremni scenarij globalne ekološke i društvene krize. Prema toj projekciji, ako bi klimatski kolaps, pandemije, ratovi ili nestašica resursa naglo smanjili kapacitet Zemlje za održavanje života, svjetska populacija mogla bi se prepoloviti već do 2064. godine.
Autori su u model uključili pretpostavku da bi Zemlja u takvim okolnostima mogla održavati oko dvije milijarde ljudi. To bi značilo nestanak približno četiri milijarde stanovnika u manje od četiri desetljeća. Ipak, sami istraživači naglašavaju da se ne radi o proročanstvu nego o hipotetskom scenariju koji pokazuje koliko bi čovječanstvo moglo biti osjetljivo na velike globalne poremećaje.
Neki modeli predviđaju suprotan problem
Zanimljivo je da isti matematički model u drugom scenariju predviđa i mogućnost novog „demografskog pregrijavanja“. Ako bi se ponovno ubrzao rast stanovništva i potrošnje resursa, autori upozoravaju na mogući „doomsday“ scenarij oko 2078. godine, kada bi broj stanovnika rastao neodrživom brzinom.
No, većina relevantnih međunarodnih institucija ipak predviđa blaži i postupniji pad stanovništva. Prema procjenama Ujedinjenih naroda, svjetska populacija trebala bi dosegnuti vrhunac od oko 10,3 milijarde ljudi sredinom 2080., nakon čega bi uslijedio lagani pad.
Sličnu procjenu objavio je i medicinski časopis The Lancet, prema kojem bi svjetska populacija mogla dosegnuti vrhunac upravo 2064. godine, ali bez katastrofičnog kolapsa oko 9,7 milijardi ljudi, nakon čega bi uslijedio postupni pad do kraja stoljeća.
Strah od budućnosti ili upozorenje?
Iako znanstvenici upozoravaju da se radi o teorijskom modelu, studija ponovno otvara pitanje koliko su suvremena društva ranjiva na klimatske promjene, ratove, pandemije i iscrpljivanje resursa.
Možda je upravo to i glavna poruka ove studije, ne da će čovječanstvo nestati, nego da više nije nedodirljivo.
