Povratak hrvatskih iseljenika, demografska obnova i razvoj istoka Hrvatske bile su glavne teme 7. Hrvatskog iseljeničkog kongresa koji se održava u Vukovaru. Domaćini i sudionici poručili su kako Hrvatska mora snažnije povezati domovinu i dijasporu te stvoriti uvjete za povratak svojih građana.
Kongres pod nazivom „Kako preobraziti Hrvatsku: Dijaspora – useljavanje – demografija“ okupio je predstavnike državnih institucija, lokalne samouprave, stručnjake i Hrvate iz iseljeništva koji raspravljaju o jednom od najvećih izazova s kojim se država suočava – demografskom padu i iseljavanju.
Vukovarsko-srijemski župan Ivan Bosančić istaknuo je kako istočna Hrvatska danas želi biti prostor novih prilika te mjesto u koje će se hrvatske obitelji vraćati.
„Nakon godina velikog iseljavanja sve više naših ljudi razmatra povratak jer ni u inozemstvu više ne cvjetaju ruže. Vukovarsko-srijemska županija može ponuditi sigurnost, mir i kvalitetne uvjete za obiteljski život“, poručio je Bosančić.
Ulaganja u obitelji i razvoj
Govoreći o mjerama koje provodi Županija, naglasio je kako se u suradnji s Vladom Republike Hrvatske, gradovima i općinama ulaže u prometnu infrastrukturu, vrtiće, škole, stambenu politiku i stvaranje kvalitetnijih uvjeta za život mladih obitelji.
Istodobno je upozorio da hrvatsko gospodarstvo sve više osjeća nedostatak domaće radne snage, zbog čega raste potreba za zapošljavanjem stranih radnika.
Prema njegovim riječima, taj proces mora biti jasno uređen kako bi se očuvala stabilnost tržišta rada i društvena sigurnost.
Dijaspora kao važan razvojni potencijal
Na kongresu se raspravljalo i o jačanju suradnje s hrvatskim iseljeništvom, poticanju ulaganja te stvaranju uvjeta koji bi olakšali povratak Hrvata u domovinu.
Sudionici smatraju kako upravo dijaspora može biti jedan od ključnih partnera u gospodarskom, demografskom i društvenom razvoju Hrvatske.
Demografska obnova postaje nacionalni prioritet
Demografski pad posljednjih godina prerastao je u jedno od najvažnijih strateških pitanja Hrvatske. Slavonija i istok zemlje među područjima su koja su najviše osjetila posljedice iseljavanja, ali istodobno imaju velik potencijal za novi razvoj. Upravo zato zaključci Hrvatskog iseljeničkog kongresa nadilaze lokalne okvire. Oni otvaraju pitanje može li Hrvatska, uz gospodarski rast, ulaganja i snažnije povezivanje s dijasporom, zaustaviti odlazak stanovništva i potaknuti povratak svojih građana. Odgovor na to pitanje bit će jedno od ključnih pitanja hrvatske politike u godinama koje dolaze.



