Iran je upozorio da bi svako uplitanje trećih država u situaciju u Hormuškom tjesnacu moglo dodatno povećati napetosti i odgoditi potpunu normalizaciju pomorskog prometa. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi poručio je kako bi plovidba mogla biti u potpunosti obnovljena u roku od 30 dana, pod uvjetom da se uklone postojeće prepreke i da se poštuje dogovor između Teherana i Washingtona.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare s iračkim ministrom vanjskih poslova Fuadom Husseinom, Araghchi je izjavio da stvaranje novih mehanizama ili uključivanje dodatnih država u upravljanje krizom ne bi pridonijelo stabilizaciji situacije.
„Svako uplitanje ili pokušaj uspostave paralelnih mehanizama samo će dodatno zakomplicirati stanje, povećati napetosti i odgoditi povratak redovite plovidbe ovim važnim pomorskim pravcem“, poručio je iranski ministar.
Prema njegovim riječima, promet kroz Hormuški tjesnac mogao bi se vratiti na razinu prije izbijanja sukoba u roku od mjesec dana, ako sve strane budu poštovale memorandum koji su ranije postigli Iran i Sjedinjene Američke Države.
Novi sukobi nakon napada na trgovački brod
Napetosti su ponovno eskalirale nakon što je američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) objavilo da je izvelo zračne napade na više vojnih ciljeva u Iranu, navodeći da je riječ o odgovoru na napad na trgovački brod u Hormuškom tjesnacu.
Iran je potom odgovorio raketnim i bespilotnim napadima na američke vojne objekte u Kuvajtu i Bahreinu, nakon čega su obje strane nastavile razmjenu vojnih udara.
Prema podacima američke strane, pogođeno je deset iranskih vojnih lokacija u području Hormuškog tjesnaca, dok Iranska revolucionarna garda tvrdi da je uspješno gađala ključne američke vojne objekte u regiji.
Hormuški tjesnac jedno je od najvažnijih svjetskih pomorskih prometnih čvorišta kroz koje prolazi velik dio globalnog izvoza nafte i ukapljenog prirodnog plina. Svako pogoršanje sigurnosne situacije u tom području izravno utječe na svjetska energetska tržišta, cijene goriva i sigurnost međunarodne trgovine. Zato razvoj događaja u Perzijskom zaljevu pomno prate vlade, brodarske kompanije i financijska tržišta diljem svijeta, jer bi svaka nova eskalacija mogla imati posljedice daleko izvan granica Bliskog istoka.
