Vlada i Crkva potpisale dodatak Ugovoru o Caritasu: Pomoć ide za više od 700 korisnika u 28 ustanova

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša potpisali su dodatak Ugovoru o Caritasu Katoličke crkve u Hrvatskoj, kojim se jača sustavna potpora ustanovama koje skrbe o najranjivijim skupinama društva.

Potpisivanje je održano u Banskim dvorima, a Vlada i Hrvatska biskupska konferencija poručuju da je riječ o nastavku redovitog dijaloga i partnerske suradnje države i Katoličke crkve na području socijalne skrbi, humanitarnog rada i pomoći ljudima kojima je potpora najpotrebnija.

Prema riječima zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše, dodatak Ugovoru nije pitanje apstraktnih iznosa, nego konkretnih ljudi. Pomoć će obuhvatiti 28 institucija u okrilju Katoličke crkve te više od 700 korisnika njihovih ustanova.

Kutleša je naglasio da se Crkva i država, iako imaju različite uloge, susreću upravo u brizi za čovjeka. Posebno je istaknuo ranjive i ugrožene skupine, kojima je potrebna pomoć kako bi živjele dostojanstvenije.

Premijer Plenković poručio je da se dodatkom Ugovoru suradnja, ugovorno uređena od 2022. godine, podiže na višu razinu. Istaknuo je da Vlada i Hrvatska biskupska konferencija kroz redoviti dijalog rješavaju teme od zajedničkog društvenog interesa, vodeći se načelom kršćanske i društvene solidarnosti.

Dodatak Ugovoru odnosi se i na pitanje plaća i naknada zaposlenih u sustavu Caritasa, čime se, prema Plenkovićevim riječima, vrednuje njihov rad i omogućuje kvalitetnije obavljanje posla.

Potpisivanju su prisustvovali i varaždinski biskup te predsjednik Hrvatskog Caritasa Bože Radoš, v. d. ravnatelja Hrvatskog Caritasa vlč. Ilija Dogan, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić.

Ovaj dodatak Ugovoru ne treba promatrati samo kroz odnos Vlade i Crkve, nego kroz pitanje tko u Hrvatskoj stvarno nosi teret pomoći onima koji su najslabiji. Caritas godinama radi ondje gdje birokracija često kasni, a socijalni sustav ne dopire dovoljno brzo. Ako novac ide prema ustanovama koje hrane, liječe, skrbe i pružaju smještaj najranjivijima, tada to nije privilegij, nego ulaganje u ljude. Pravo pitanje ostaje hoće li ova suradnja donijeti konkretniju, bržu i dostupniju pomoć onima kojima je potrebna, jer dostojanstvo čovjeka ne smije ovisiti o tome tko će prvi otvoriti vrata, država ili Caritas.

- Reklamni prostor -spot_img