U Đakovu je održana 1. sjednica Vijeća za regionalni razvoj i redoviti sastanak Vlade s predstavnicima županija, gradova i općina, a neposredno prije sjednice dodijeljeno je više od 70 ugovora za projekte vrijedne 409 milijuna eura.
Od toga se 263 milijuna eura odnosi na bespovratna sredstva, namijenjena projektima škologradnje, ulaganjima u sportske dvorane, zaštiti okoliša, zelenoj infrastrukturi i knjižnici.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da se suradnja države, županija, gradova i općina dodatno uređuje novim Zakonom o regionalnom razvoju, koji je na snazi od svibnja. Vlada najavljuje jačanje partnerstva svih razina vlasti, fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju te bolju projektnu suradnju.
Uz dosadašnje mehanizme poput programa za Slavoniju, Baranju i Srijem, Sporazuma Sjever i Otočnog vijeća, najavljeni su i novi oblici suradnje: Vijeće za urbani razvoj, Savjet za Jadransku Hrvatsku, Savjet za Središnju Hrvatsku i Vijeće za lokalni razvoj.
Na sastanku su otvorene teme koje izravno određuju svakodnevicu građana: strateški pristup regionalnom razvoju, priuštivo stanovanje, gospodarenje otpadom i ugostiteljska djelatnost.
Posebno je važno novo višegodišnje financijsko razdoblje Europske unije od 2028. do 2034. godine. Hrvatska se mora pravodobno pripremiti za pregovore o sredstvima za koheziju, poljoprivredu i druge nacionalne prioritete, jer će se upravo u tom okviru odlučivati koliko će novca imati za razvoj slabije razvijenih krajeva.
No ključno pitanje nije koliko je ugovora potpisano, nego gdje će se taj novac stvarno vidjeti. Regionalni razvoj ne može ostati ceremonija, popis projekata i fotografija sa sastanka. On mora značiti obnovljene škole, dostupne vrtiće, sportske dvorane u manjim mjestima, uređenu komunalnu infrastrukturu, bolji sustav otpada, dostupnije stanovanje i uvjete zbog kojih ljudi neće odlaziti.
Hrvatska se predugo razvijala neujednačeno. Dok se veliki gradovi bore s cijenama stanova i prenapučenošću, brojna manja mjesta bore se s praznim kućama, slabom infrastrukturom i nedostatkom perspektive. Zato Đakovo nije bilo samo mjesto sastanka, nego simbol problema koji država mora riješiti: razvoj mora doći do ljudi izvan velikih centara.
Ako 409 milijuna eura završi u projektima koji se brzo provedu i stvarno koriste građanima, ovo može biti ozbiljan iskorak. Ako se sve izgubi u rokovima, procedurama i samohvali, bit će to još jedna propuštena prilika. Regionalni razvoj ne mjeri se brojem potpisanih ugovora, nego brojem obitelji koje ostaju živjeti ondje gdje su rođene.
